Country of Origin

Turska - bezbednosna situacija

 

 Bezbednosna situacija

Unutrašnju stabilnost u Turskoj narušavaju nekoliko terorističkih organizacija koje su aktivne u Turskoj, kao što su Radniča partija Kurdistana (PKK) i Al Kaida. Većina terorističkih akcija u Turskoj su uglavnom napadi na ciljane mete kao što su vladini službenici, vojska i civili. Največi broj terorističkih napada u Turskoj se pripisuje separatističkoj Radničkoj partiji Kurdistana, koja je najaktivnija u istočnim provincijama zemlje, posebno Hakkari, Sirnaku, Siirt i Tunceli.

Ekstramisti Al Kaide u Turskoj većinom napadaju predstavnike "zapadnih" vrednosti i interesa i pripadnici ove grupe i dalje predstavljaju bezbednosne rizike u zemlji. Na meti islamskih ekstremista su ponekada i hrišćani.

Demonstracije i protesti se dešavaju u nekim većim gradovima Turske, kao što su Instanbul, Ankara, iako su u većini slučajeva mirneprilikom demonstracija postoji mogućnost za pojavu nasilja. Turska policija u većini slučajeva na demonstracije odgovara suzavcem kako bi rasterala okupljene demonstrante. Prijavljeni su i slučajevi policijskog nasilja protiv demonstranata koji su se desili tokom 2011.godine, koje najčešće ostaje nekažnivo.

U 2012. godini primećen je porast nasilja između bezbednosnih snaga Turske i pripadnika Radničke partije Kurdistana. Kurdski pobunjenici su aktivni na jugoistoku zemlje, gde se nalazi kurdska manjinska grupa. Oko 40 000 ljudi je poginulo u međusobnim sukobima Radničke partije Kurdistana i bezbednosnih snaga Turske od 1984.godine do 2012.godine .

Neki od primera napada kurdskih pobunjenika u Turskoj:

U Agri, provinciji na istoku Turske, u bombaškom napadu 18. oktobra 2012. godine, je došlo do eksplozije gasovoda, kada je povređeno 28 pripadnika turske vojske. Odgovornost za napad preuzeli su kurdski pobunjenici. Ovo je drugi napad kurdskih pobunjenika na cevi za prenos energenata tokom oktobra 2012.godine.
U Tunceli na istoku Turske, 25. septembra 2012.godine je eksplodiralo vojno vozilo, pri čemu je poginulo šest pripadnika turske vojske i jedno civilno lice. Sumnja se da su napad izveli kurdski pobunjenici.

Takođe, u Gaziantepu, gradu na jugu zemlje, u terorističkom napadu 20. avgusta 2012.godine je eksplodirala bomba pri čemu je poginulo deset civila, uključujući četvoro dece. U ovom napadu je ranjeno preko 60 ljudi. Međutim, iako su turske vlasti kao odgovoren za ovaj napad navele Radničku partiju Kurdistana, njeni pripadnici su negirali odgovornost za napad.

Takođe na bezbednosnu situaciju u Turskoj utiču i dešavanja u zemljama u regionu. Odnosi između Turske i Sirije godinama su bile narušene usled sirijskog podržavanja PKK. Verovalo se da se na teritoriji Sirije obučavaju kurdski militanti kako bi napadali Tursku teritoriju. Odnosi između dve zemlje su se popravile nakon proterivanja lidera PKK Odžlana oktobra 1998.godine koji je dugo vremena uživao zaštitu sirijskog režima.

Tokom 2012.godine došlo je do ponovnog pogoršanja odnosa između Turske i Sirije, nakon što su turske vlasti optužile sirijskog predsednika, Bašara el Asada, da koristi prekomernu silu i represivne mere u obračunu sa opozicionarima i pobunjenicima u sirijskom građanskom ratu koji je započeo 2011.godine, i da tako krši ljudska prava.

Turska je 26. marta 2012.godine prekinula diplomatske odnose sa Sirijom i povukla svog ambasadora iz Damaska i konzula iz Alepa.

Nakon rušenja turskog vojnog aviona 22. juna 2012.godine koji je ušao u sirijski vazdušni prostor, Turska je najavila da će preduzeti neophodne mere protiv Sirije, i povećala broj vojske na svojoj granici sa Sirijom.

Nakon što su 3.oktobra 2012.godine sirijske snage u minobacačkom napadu ubile 5 turskih civila u pograničnom delu Turske i Sirije, Turska je odlučila da uzvrati napad. Turski Parlament je tokom oktobra 2012.godine odobrio prekogranične vojne operacije turske vojske ka sirijskoj teritoriji .

Turska i Sirija su u oktobru 2012.godine uvele međusobne zabrane ulaska u vazdušni prostor i zabrane letova civilnih aviona, nakon što je Turska zaustavila i obavila pretres putničkog sirijskog aviona koji je leteo iz Moskve za Damask, usled navodne sumnje da prenosi oružje.

 

Bezbednosne snage:

Turska je šesta vojna sila na svetu.

Vojna služba u Turskoj je obavezna za sve muškarce između 19 i 41 godine. Ne postoji mogućnost civilnog izvršenja vojne obaveze, i vojni rok se obavezno vrši pod oružjem. Oni koji u Turskoj odbiju vršenje vojne službe, budu osuđeni na zatvorsku kaznu.

Za dobijanje turskog pasoša, muškarci su dužni da podnesu dokaz o odsluženju vojne službe. Novi elektronski pasoš sadrži informacije o obavljenim vojnim obavezama. Osobe za koje se ispostvi da su izbegli vršenje vojne službe mogu biti uhapšene na graničnom prelazu.

Vojska Turske se doživljava kao čuvar Ustava i sekularne države, i u par navrata je izvršila vojni puč kada su okolnosti ukazivale na ugroženost sekularne države (1960., 1971. i 1980.godine). Vojska uživa veliku popularnost u Turskoj i jedna je od institucija kojoj građani najviše veruju.

Pri kraju 2010.godine oko 200 vojnih oficira je izvedeno pred sud pod optužbom za pokušaj svrgavanja Vlade 2003.godine. Ova operacija je poznata kao Sledgehammer. U nastavku sudskog procesa Sledgehammer oko 320 vojnih oficira je tokom 2012.godine osuđeno na kazne zatvora do 18 godina zbog pokušaja svrgavanja Vlade 2003.godine. Iako su bivši komandanti avio snaga i mornarice osuđeni na kaznu doživotnog zatvora, kaznu je preinačena na 20 godina zato što je zavera nije uspela. Optuženi su negirali optužbe, iznoseći da je to bila vojna vežba.

Turska nacionalna policija (TNP), koja je pod nadležnošću Ministarstva unutrašnjih poslova, je odgovorna za uspostavljanje bezbednosti u urbanim delovima Turske. Žanadarmerija Turske je odgovorna za obezbeđivanje bezbednosti u ruralnim oblastima zemlje.

Civilne bezbednosne snage, poznatije kao Seoska straža, stacionirane su na jugoistoku zemlje i odlikuje ih manja disciplina i profesionalizam. Seoska straža je paramilitarna organizacija nastala sredinom osamdesetih godina XX veka u jugoistočnim delovima Turske sa ciljem zaštite lokalnog stanovništva od gerilskih napada pripadnika Radničke partije Kurdistana (PKK). Pripadnici seoske straže blisko sarađuju sa turskom vojskom.

Pripadnici Seoske straže su u prethodnih par godina bila optuživani za trgovinu drogom, korupciju, krađe, silovanja i druge zlouporebe. Pitanje nekažnjivosti pripadnika seoske straže je predstavljalo problem i tokom 2011.godine. Tokom 2011.godine Vlada Turske je smanjila broj pripadnika seoskih straži sa 47 854 na 45 081 ljudi.

Tokom 2011.godine oko 48 pripadnika žandarmerije je otpušteno, a do kraja oktobra 2011.godine pokrenute su 133 sudske ili službene istrage protiv pripadnika turske nacionalne policije zbog preterane upotrebe sile. Međutim, optužbe protiv pripadnika žandarmerije su odbačene za 95 slučajeva zbog nedostatka dokaza za dalje procesuiranje.

 

You are here: Turska - bezbednosna situacija