POMOZI IZBEGLICAMA

Da li voliš da pomažeš drugima u nevolji? Želiš da pružiš podršku ljudima koji beže od rata i nasilja, a koji su se na svom putu našli u Srbiji? Želiš da slobodno vreme koje imaš provedeš radeći nešto korisno i za sebe i za druge?

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) poziva sve koji žele pruže direktnu podršku tražiocima azila i migrantima, doprinesu stvaranju tolerantnog i otvorenog društva i suzbijanju predrasuda i ksenofobije da se priključe mreži APC/CZA volontera.

Volonter može biti svako ko je punoletan, ima vremena i želje da pomogne ljudima u nevolji i nema predrasuda prema ljudima drugih nacija, vera ili rasa.

Ukoliko imaš želju da pomogneš i vremena da se aktivno uključiš u redovne aktivnosti Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) kontaktiraj nas za više informacija.

OČEKUJEMO TE!

Poseta internacionalnih volontera kancelariji APC/CZA u Subotici

U okviru Balkanske rute – od Slovenije do Grčke, koja je deo projekta ,,A Route to Connect'', finansiranom od strane Evropske fondacije za mlade, grupa internacionalnih volontera je posetila i kancelariju Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Subotici. Tim APC/CZA se tom prilikom sastao sa internacionalnim volonterima koji dolaze iz Makedonije, Španije, Portugala, Belgije, Italije i Libana. Svi su želeli da nešto više saznaju o okolnostima u kojima se migranti nalaze u Srbiji, da podele svoje iskustvo i razmene ideje.

Poseta studenata sajt 01

APC/CZA mobilni tim u poseti Preševu

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, finansiranom od strane Evropske unije, mobilni tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) koji su činili pravnik, psiholog , socijalni radnik, pedagog i dva prevodioca, je dana 31.05.2017. posetio prihvatni centar za azil u Preševu i kolege iz APC/CZA juzne kancelarije koja pokriva Presevo, Vranje, Bujanovac, NIs, Pirot, Dimitrovgrad, Divljane i druga mesta u juznoj Srbiji.

Migranti u Srbiji, naročito novopridošli, su potpuno nesvesni postojećih procedura/prava/obaveza u vezi azila/migracije, stoga su nezaštićeni i izloženi nasilju i diskriminaciji od strane osoba/institucija. Suočavaju se sa problemima u pristupu azilu, drugim administrativnim / upravnim procedurama zbog njihove ranjive pozicije, izostanka pravnog zastupanja i jezičkih barijera. Tim APC/CZA im je tokom posete pružio pravnu podršku kroz redovno informisanje o pravima i obavezama, postupku dobijanja azila i njihovom statusu u Srbiji.

U teškoj situaciji koja ih je zadesila, migranti se suočavaju sa svojim strahovima, egzistencijalnom neizvesnošću i nesigurnošću. Naš tim im kroz redovne posete pruža i psihološku podršku kroz individualna savetovanja i radionice. U okviru psihološkog savetovanja razgovarano je o njihovim trenutnim brigama i nezadovoljstvima, ali i o prednostima jer imaju mogućnosti za određene aktivnosti, ne samo za decu već i za odrasle koji mogu da pohađaju razne kurseve. Na ovaj način im je pružena emotivna podrška kako bi se fokusirali i na trenutne pozitivne aspekte u vezi smeštaja u kampu što će im dalje dati motivaciju da se uspešnije nose sa novim izazovima u procesu migracije.

Tom prilikom, APC/CZA tim koji su činili socijalna radnica i prevodilac su sproveli i adaptivnu radionicu sa mladićima iz Sirije, Avganistana i Pakistana, koji su smešteni u Centru za azil u Preševu. Radionica je održana u kancelariji APC-a u Preševu, u prijatnoj amosferi, bez ometanja. Tema radionice je bilo mapiranje Centra za azil u Preševu i samog grada i upisivanje usluga koje su im dostupne i usluga koje im nisu dostupne, a voleli bi da ih imaju. O svakoj usluzi smo razgovarali detaljnije i analizirali da li im se dopada, da li im pomaže dok su u kampu i da li će im biti od pomoći u budućnosti. Ishod mape je bio da su u kampu obezbeđene različite aktivnosti koje im ispunjavaju vreme u Srbiji i da su im bitne kako sada, tako i u budućnosti. Prvenstveno tu misle na kurseve jezika koje uče – engleski, nemački i srpski, ali i kafić, biblioteku, sportske terene, školu i slično. Pored toga napomenuli su da im nedostaje priroda/park, sportski klub, više časova srpkog jezika, muzički događiji i drugačiji izbor hrane za vreme Ramazana. Ipak, pre svega su naglasili da im najviše nedostaje sloboda.

Presevo sajt 01  Presevo sajt 02

Presevo sajt 03  Presevo sajt 04

Izjava APC/CZA o aktuelnom stanju u Srbiji povodom obeležavanja Dana izbeglica

Oko dve trećine od oko 8000 ljudi koji su zaglavljeni u Srbiji nema regulisan status, nikakvu ispravu koja bi im omogućila pristup pravima koja im pripadaju, u proteklih pet meseci nije dodeljen nijedan azil su samo neki od problema izbeglica i migranata u Srbiji, a na koje je Radoš Đurovic, direktor Centra za pružanje pomoći tražiocima azila skrenuo pažnju povodom obeležavanja dana izbeglica 20. juna u emisiji Dan uživo N1 televizije.

 

APC/CZA mulitkulturalne kreatvine radionice na umetničkom festivalu DEV9T

U okviru projekta "Engaging with female and children refugees, migrants, asylum seekers passing through Serbia" koji finansira Svetska banka, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u petak 16.06.2017. godine učestvovao na umetničkom festivalu DEV9T u Beogradu i sproveo radinice sa majkama i decom i mladima iz lokalne i azilne populacije.

Radionici su prisustvovale žene i devojke iz Avganistana koje su smeštene u Centru za azil u Krnjači kao i lokalni građani Beograda. Posetiocima festivala je bilo jako interesanto da vide i učestvuju u ovom običaju iz Avganistana, najviše su prilazile tinejdžerke i zajedno sa ženama iz Avganistana birale šemu za crtanje kanom, crtale kanom i razgovarale o ovom običaju kao i o životu izbeglica u Srbiji. Bilo je zanimljivo videti kako mnogi tinejdžeri i tinedžerke čak i po prvi put koriste engleski jezik i pokušavaju da objasne i razgovaraju sa ženama traziocima azila, dok je i samim ženama bio prvi put da duže razgovaraju sa lokalnim građanima i dele sa njima detalje iz svojih života. Žene i devojke iz Avganistana su se osećale srećno i ponosno dok su crtale i objašnjavale svoje običaje, a mnogi posetioci su sa interesovanjem pratili ovaj događaj sa željom da saznaju više. Radionicama su se pridružili i mladi tinejdžeri iz lokalne sredine. Žene iz Avganistana su objašnjavale kako i muškarci koriste kanu u njihovoj zemlji, ali samo za vreme sprovođenja obreda venčanja, pa im je bilo jako zanimljivo da svi iskoče iz utvrđenih kulturnih obrazaca i razbiju predrasude.

WB 28.06. sajt 1

WB 28.06. sajt 2

WB 28.06. sajt 3

Podrška deci tražiocima azila i druženje sa vršnjacima iz lokalnih škola

Kao jedan od segmenata podrske deci traziocima azila prilikom ostvarivanja kontakta sa njihovim vrsnjacima iz Srbije,  Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je organizovao tri odlaska u pozorište UK Vuk Karadžić 22., 23. maja i 1. juna 2017. godine sa decom tražiocima azila iz Centra za azil u Krnjači. Predstave poput Aladina i čarobne lampe, Zvezdarskog viteza I Petra Pana, adaptirane su na osnovu dela popularnih i medju avganistanskom, iranskom i sirijskom decom.

U poseti pozorištu 1. juna, zajedno sa decom tražiocima azila, pridružili su se i njihovi drugari i drugarice iz OŠ "Zaga Malivuk". Deca su se nakon predstave družila i slikala sa glavnim glumcem, što je za njih bilo posebno oduševljenje.

Za sve mlade koji su bili uključeni u ove posete, ovo je bio jedan od najlepših dana tokom boravka u Srbiji.

WB sajt 1  wb sajt2

wb sajt 3

U Beogradu održana izložba posvećena ženama i deci tražiocima azila u Srbiji

U Beogradu u umetničkom prostoru U10, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je 28. maja realizovao izložbu posvećenu tražiocima azila i migrantima u Srbiji, pod nazivom "Tražioci azila – čekajući život".

U okviru projekta "Engaging with female and children refugees, migrants, asylum seekers passing through Serbia" koji je finansirala Svetska Banka, realizaciji izložbe posebno su doprineli studenti Univerziteta u Beogradu Ana Melentijević, Milena Apostolović i Nemanja Krstić, koji su kroz svoje radove – fotografije, portrete i crteže, pokušali da približe mladima i lokalnim građanima, posetiocima izložbe, životne priče žena i dece migranata i tražilaca azila u Srbiji, probleme sa kojima se suočavaju svaki dan, njihova razmišljanja, i na taj način podstakli razumevanje i empatiju prema ovoj grupi ljudi. Izbeglička kriza je u mnogim zemljama i lokalnim sredinama probudila jaz među ljudima i formirala atmosferu u kojoj solidarnost, empatija i razumevanje nisu na ceni. Izložba je takođe imala za cilj da skrene pažnju i na predrasude, da predstavi mnogo više sličnosti nego razlika među pripadnicima različitih nacija. Jer na kraju, svi imaju iste želje – mir, siguran dom i svetliju budućnost.

Izlozba 01 sajt Izlozba 02 sajt

izlozba 03 sajt Izlozba 05

Više fotografija sa izložbe možete videti U GALERIJI

Psihološka savetovanja u Obrenovcu

U okviru projekta Podrška azilantima i migrantima u savladavanju svakodnevnih izazova u Srbiji koju finansira ELCA, APC/CZA tim je poslednje nedelje maja 2017. godine posetio i Prihvatni centar u Obrenovcu gde trenutno boravi okvirno oko 800 migranata. U Prihvatnom centru su većinom smešteni  maloletni tinejdžeri i muškarci koji su samci i koji potiču većinom iz Avganistana, Pakistana, Somalije, Iraka i Irana. U okviru psihološkog savetovanja, najviše je razgovarano o njihovim zadovoljstvu smeštajem u kampu, svakodnevnim izazovima i problemima, trenutnom psihološkom stanju, i dr., pri čemu su oni izrazili generalno zadovoljstvo uslovima u kampu ali su napomenuli da je poslednjih nedelju dana pristiglo dosta novih ljudi, pa se žale da je previše ljudi u sobama.

FullSizeRender 4

 

Poseta mladih azilantkinja Muzeju savremene umetnosti u Novom Sadu

U okviru projekta "Engaging with female and children refugees, migrants, asylum seekers passing through Serbia" koji finansira Svetska banka, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je realizovao integracijski događaj u Muzeju savremene umetnosti sa ženama i tinejdžerkama poreklom iz Avganistana kao i sa mladim ženama iz Srbije, u Novom Sadu 20. Maja 2017. Povod je bila izložba britanskog umetnika Grejsona Perija „Taština malih razlika". Sa ženama iz Avganistana i Srbije diskutovalo se o izazovima pred kojima se pojedinac, a posebno žene suočavaju prilikom želje da napreduju – kroz obrazovanje, stil i način oblačenja, upoznavanje sa drugim ljudima, ishranu, ulogu majke, kao i o pripadnosti određenoj grupi – migranti, izbeglice, Balkanci, sve sa ciljem da se razbiju predrasude i sagleda čovek onakav kakav jeste, bez kulturnih, socijalnih ili političkih etiketa.

clanak Andjelka sajt 1  clanak Andjelka sajt 3

clanak Andjelka sajt 2

 

Zadovoljstvo nam je da vas pozovemo na otvaranje umetničke izložbe

Dana 28. maja 2017. godine u 18 časova

U okviru izložbe, biće predstavljeno vise od 30 fotografija, 10 likovnih portreta i 6 kratkih filmova troje studenata Akademije umetnosti iz Beograda, Ane Melentijević, Nemanje Krstića i Milene Apostolović.

Tema izložbe jesu životi žena i dece tražilaca azila koji se trenutno nalaze u Srbiji, sa osvrtom na njihove fizičke i unutrašnje sukobe i stalne nestabilnosti u njihovim životima. Glavni cilj izložbe je da se izbegne etiketiranje i unapred definisanje žena i dece tražilaca azila i da se otvori mentalni prostor i otvorenost svakog učesnika prilikom interakcije sa umetničkim delima. U tom smislu, učesnici će imati priliku da kroz postavljene umetničke radove, sami konstruišu identitet žena i dece, i samim tim da se povežu sa umetničkim radovima na dubljem, emotivnom i ličnom nivou.

Izložbu će otvoriti Izvršni direktor APC/CZA Radoš Đurović i predstavnik Svetske banke u Beogradu.

Adresa: Umetnički prostor U10, Kosovke devojke 3, Beograd

slika za FB small

 

Pravno savetovanje u Centru za azil Bogovađa

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, finansiranom od strane Evropske unije, tim pravnika Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je dana 12.05.2017. realizovao redovnu posetu Centru za azil u Bogovađi. Tom prilikom, tim je pružao pravno savetovanje migrantima i tražiocima azila i opšte informisanje o pravima i obavezama, postupku dobijanja azila, njihovom položaju u Srbiji. Istoga dana razgovaralo se i sa maloletnicima bez pratnje roditelja, uzrasta od 14 do 17 godina, državljanima Avganistana. Saopštena su im njihova prava, procedure postavljanja staratelja i brige o maloletnicima bez pratnje roditelja od strane lokalnog Centra za socijalni rad.

Bogovađa sajt 01 

Uz asistenciju tima APC/CZA, koji na redovnoj bazi obavlja komunikaciju sa spomenutim licima, maloletnici su izjavili da se osećaju sigurnije i da im znači podrška koju im pruža tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Bogovađa sajt 02

Poseta Zavodu za vaspitanje dece i omladine - radionica sa maloletnicima iz Avganistana

Tim psihologa i pedagoga Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila je u okviru redovne posete Zavodu za vaspitanje dece i omladine – Centar za smeštaj maloletnih lica u Beogradu, koja su bez pratnje roditelja ili staraoca, dana 11.05.2017. godine realizovao osnazujucu radionicu sa maloletnicima iz Avganistana. Tokom radionice pod nazivom „Toxic waste" ili „Bomb removal", učesnici su uz pomoć samo dva kanapa morali da nađu način da prenesu plastičnu čašu punu „toksičim materijalom" na drugo mesto. Dečaci su bili vrlo zainteresovani za ovaj izazov, udubili su se, pokušavali različita rešenja, nervirali se kada nisu uspeli, a njihovoj sreći nije bilo kraja kada su pronašli rešenje. A onda su izrazili želju još jednom da probaju. Po završetku igre, napravljeno je poređenje ove aktivnosti sa rešavanjem stvarnih problema u životu. Istaknuta je važnost upornosti, značenje osećaja pripadnosti grupi, imanja prijatelja i koliko je bitno voditi pravilnu komunikaciju i saslušati druge.

zvdo 1

Putujuća izložba u osnovnim školama u Kanjiži i Subotici – širenje svesti o azilantima i migrantima kod lokalnog stanovništva

U okviru programa "Jačanje vitalnosti opština kroz prevazilaženje migrantske krize" koji sprovodi UNDP uz finansijsku podršku Vlade Japana, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u okviru projekta "Azilanti i migranti u našem komšiluku/informisanje i interakcija, a ne širenje straha i predrasuda" koji realizuje u partnerstvu sa udruženjem građana Samoinicijativa, je tokom februara 2017.godine u OŠ "Jovan Jovanović Zmaj" u Kanjiži i OŠ „Ivan Milutinović" u Subotici organizovao putujuću izložbu na kojoj su predstavljene fotografije sa terena – aktivnosti APC/CZA tima, kao i život azilanata i migranata u Srbiji. Učenici su mogli tom prilikom da vide šta naš tim radi na terenu, u čemu je značaj organizovanih radionica, pružanja pravne pomoći i savetovanja, kako azilanti i migranti žive, kako provode vreme, koje aktivnosti su sprovedene i zašto je to važno.
Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila neposrednim kontaktom sa lokalnim stanovništvom i tražiocima azila i migrantima, kao i brojnim aktivnostima u Subotici i Kanjiži, APC/CZA prati postojeću praksu i redovno izveštava stručnu i širu javnost o osetljivom položaju migranata u Srbiji.

Putujuca izlozba 1

Putujuca izlozba 2

Radionice sa majkama i decom u Prihvatnom centru u Pirotu

U okviru projekta "Podrška majkama i deci u centrima za azil, Beogradu i okolini" koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Srbiji, u Prihvatnom centru u Pirotu je krajem februara 2017 oformljen kutak za majke i decu u kojem je tim APC/CZA tražiljama azila i deci delio praktične savete kako da se zaštite od bolesti na putu, na koji način da održavaju ličnu higijenu tokom puta I slično. Takodje u okviru radionica u Centru u Pirotu organizovana je i poseta lokalnog pedijatra koji je sa mladim majkama razgovarao o higijeni i ishrani beba i dece tokom puta i odgovarao na sva pitanja koja su tražilje azila imale. Tokom radionica su podeljenja osnovna hijenska sredstva, operema za bebe kao i lifleti sa korisnim inofrmacijama za njegu dece.

.02 

03 04

APC/CZA pravno savetovanje u centrima na jugu Srbije

Timovi Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) iz lokalne APC/CZA kancelarije  u Preševu kao i kroz redovne posete mobilnih timova iz Beograda, redovno posećuju centre za migrante na jugu Srbije. U okviru redovnih poseta Prihvatnom centru za migrante u Preševu, Vranji i Bujanovcu, pružaju pravna pomoć tražiocima azila i opšta informisanost migrantima kako bi bili upućeni o pravima i obavezama tokom boravka u Srbiji. Prava i obaveze različitih kategorija migranata se veoma razlikuju, ali ono što im je zajedničko jeste osnovni korpus ljudskih prava koje Srbija garantuje Zakonom, Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima svakom građaninu na njenoj teritoriji.

Presevo pravno 1  Presevo pravno 2

Presevo 03 sajt

Psihološka savetovanja u Centru za azil Bogovađa

APC/CZA tim redovno posećuje Centar za azil u Bogovađi, gde pored pravnog savetovanja, brojnih radionica u okviru rada sa pedagogom i sociologom, pruža grupnu i individualnu psihološku pomoć migrantima i tražiocima azila. Kroz mnogobrojne radionice i razgovore prilikom poseta na redovnoj bazi Centru za azil u Bogovađi, APC/CZA psiholozi pružaju psihološka savetovanja tražiocima azila, izbeglicama i migrantima. Od pojedinačnih slučajeva sa urgentnim problemima, do kolektivne brige i bojazni oko egzistencijalnih pitanja, APC/CZA psiholozi im kroz kontinuirano individulano savetovanje i krizne intervenicje, pomažu da prebrode trenutne probleme, da izdrže situaciju u kojoj se nalaze i pokušaju da se aktivno u koštac sa izazovima koje donosi život.

Bogovadja 2

 Bogovadja januar

Monitoring i poseta APC/CZA tima kampovima na severnim i južnim granicama

U okviru projekta Monitoring i unapređenje položaja tražilaca azila i migranata u pograničnim delovima Srbije koji finansira Open Society Initiative for Europe, APC/CZA tim kontinuirano prati situaciju na južnim i severnim granicama Srbije gde migranti i tražioci azila borave. Dana 11.05.2017 godine, tim Centra za zaštitu i pomoć tražioca azila APC/CZA, je u sastavu pavnika i psihologa posetio Prihvatni centar za migante u Kikindi. Prihvatni centar u Kikindi je tranzitni centar u kome borave najviše lica poreklom iz Avganistana, Sirije, Iraka, a u poslednje vreme ima i ljudi iz Pakistana, koji su do nedavno boravili na otvorenom bez krova nad glavom.

U razgovoru sa migrantima koji borave u Centru tim APC/CZA je došao do informacija o nedostatku sredstava za higijenu, obuće i odeće za lica koja tamo borave. Posebno je zabrinjavajuća situacija uzimajući u obzir to da u Centru boravi veliki broj maloletne dece i beba dok kapaciteti Centra ne mogu da obezbede uslove za njihov duži boravak u samom Centru.

Zatečeni migranti su u razgovoru sa timom APC/CZA izjavili kako dobijaju kontradiktorne informacije od uprave što se tiče vremenskog boravka u tom Centru te su mnoga lica zbunjena i očekuju odgovore, jer pitanja imaju mnogo a odgovora na svoj status nedovoljno da im pruži osećaj sigurnosti.

Migranti su tokom posete tima APC/CZA razgovarali sa psihologom tima i imali su veliki broj pitanja i potrebe za razgovorima kao i potrebu za psihološkom pomoći, te je psiholog tima APC/CZA pružio adekvatne savete i osnažio tražioce azila koji borave u Centru. Evidentna je potreba za kontinuiranim posetama Prihvatnom centru sa ciljem informisanja i osnaživanja trazioca azila i migrantima koji se tamo nalaze.

18452238 449066258818937 1336880062 o  18471854 449066425485587 376425510 o

       18452705 449066242152272 1580294659 o

 

Socijalna i integracijska asistencija – novi učenici u OŠ „ Zaga Malivuk“

Dana 10. maja 2017. na autobuskoj stanici kod kampa u Krnjači, sociolog Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila dočekala je troje maloletnih učenika iz Avganistana u 8h kako bi ih odvela u njihovu novu školu. U pratnji oca, učenici su spremni došli na stanicu. Na putu do škole, kroz razgovor sa sociologom, deca su iznosila svoja razmišljanja, dileme, pitanja, kao i stavove o dosadašnjem pohađanju škole. Jedanaestogodišnja Zahra je rekla kako su se deca iz odeljenja dosta trudila oko nje i kako joj neki od njih šalju poruke sa pitanjima kada će da dođe opet, koristeći Google translate. Po dolasku u školu, javili su se pedagogu, sa kojom je obavljen dodatni razgovor o njihovom pohađanju nastave. Pedagog OŠ Zaga Malivuk se jako posvetila novim učenicima, ispričala im je kratko o profesorima koji će im predavati i tom prilikom dodala da uvek mogu da dođu u njenu kancelariju kada imaju pitanja ili problem. Nakon celodnevnog druženja i asistencije u pohađanju nastave, sociolog tima APC/CZA je odvela decu nazad u kamp. Dok su se vraćali nazad, đaci su bili razdragani, pevali su pesmice. Takođe, jako ih je zanimalo da li će neko iz APC/CZA centra i sutra ići sa njima u školu, jer se uz pratnju i društvo, osećaju sigurnije. Sociolog tima APC/CZA im je obećala da će ih i sledeći dan voditi u školu.

Zaga Malivuk 1

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, finansiranom od strane Evropske unije, tim pravnika, pedagoga, psihologa i sociologa Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) redovno pruža i ovakve vidove asistencije, u svim centrima za migrante u Srbiji, gde za to ima potrebe. Sa Osnovnom školom Zaga Malivuk iz Beograda, postoji dugogodišnja i lepa saradnja, kada je reč o upisu dece azilanata i njihovom pohađanju nastave.

اِقرأ المزيد: Socijalna i integracijska asistencija – novi učenici u OŠ „ Zaga Malivuk“

Psihosocijalna podrška maloletnicima bez pratnje – “Zemlja u kojoj ja vladam”

U okviru projekta Podrška azilantima i migrantima u savladavanju svakodnevnih izazova u Srbiji koju finansira ELCA, APC/CZA tim kontiniuirano radi sa maloletnicima bez pratnje i obezbeđuje im pravnu i psihološku podršku i pomoć.

APC/CZA psiholog je 17.maja 2017. godine održao radionicu tokom koje su maloletni migranti bez pratnje bili u prilici da se stave u cipele predsednika države i sami kreiraju zakone i pravila koji bi važili u njihovim državama. Deca su bila veoma zainteresovana, žustro diskutovala, branila svoja pravila, osporavala tuđa. Upečatljivo je bilo da su se svi složili da će u njihovoj zemlji izbeglice dobiti pomoć ali i biti podsticane da idu u školu i da se osamostale. Radionica je završena glasanjem u čijoj bi zemlji živeli. Pobedila je zemlja ravnopravnosti i sloboda u kojoj se svi osecaju sigurno i zadovoljno.

20170517 103234      zvdorad

 

Adaptivna radionica i informisanje u okviru redovne posete Prihvatnom centru u Adaševcima

U okviru redovne posete centrima na severu zemlje, Tim APC/CZA je dana 09.05.2017. godine posetio Prihvatni centar u Adaševcima gde je uz redovno pružanje informacija, organizovao tom prilikom i adaptivnu radionicu za decu. Na početku radionice, svako dete se predstavilo tako što je reklo svoje ime, uzrast i zemlju porekla. Svačije ime je bilo zapisano na šarenim stikerima. Obzirom da je bilo dece različitih uzrasta, tim je organizovao različite aktivnosti., od grupnih igara kao što su arjačkinje barjačkinje, između dve vatre pa do popularnog šminkanja/bojenja lica i maskiranja. Na kraju radionice, organizovana je igra pod nazivom "Šašave pantalone", gde su učesnici bili podeljeni u dve ekipe koje su se takmičile na poligonu. Deca su bila uzbuđena i želela da nastave još sa igrom. Čuo se dečji smeh i radosni glasovi, što im je u situaciji u kojoj se nalaze trenutno, preko potrebno.

Adasevci 3Adasevci 1

Adasevci 2

Pravno i psihološko savetovanje migranata duž granica Srbije sa Mađarskom, Hrvatskom i Rumunijom

Timovi pravnika i psihologa iz lokalne kancelarije Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Subotici, redovno posećuju ilegalna naselja, tranzitne centre i okolinu tranzitnih centara i oblasti duž granica Srbije sa Mađarskom, Hrvatskom i Rumunijom, u cilju praćenja situacije na terenu, informisanja migranata i izbeglica, kao i pružanju psihološke i pravne pomoći kada i ukoliko je to potrebno u cilju zaštite njihovih prava i njihovog psihofizičkog stanja tokom boravka u Srbiji. Tim prilikama, migrantima se pružaju pravno i psihološko savetovanje, kroz informisanje o pravima i obavezama, postupku dobijanja azila, njihovom položaju u Srbiji, dele se lifleti o aplikaciji sa korisnim informacijama o njihovim pravima, opštoj informisanosti i aktuelnim dešavanjima, a s obzirom na trenutne uslove u kojima žive, jer borave napolju na otvorenom, kroz psihološko savetovanje, tim APC/CZA psihologa pruža podršku, ohrabrenje korisnicima da prevaziđu situaciju u kojoj se nalaze.

Subotica 2

 

Pravna i psihološka pomoć u postuku spajanja porodica

U okviru projekata Podrška azilantima i migrantima u savladavanju svakodnevnih izazova u Srbiji koju finansira ELCA, timovi APC/CZA pružaju informacije i pravnu i psihosocijalnu pomoć, a često pomaže  u  spajanju porodica koje su razdvojene tokom puta. Kroz kontinuirano pravno savetovanje, pribavljanje potrebnih podataka i dokumenata i pokretanje postupka pravnici APC/CZA pomažu da se porodice koje su zbog bolesti, nedostatka sredstava, nepredviđenih problema na putu ili  koji su bili razdvojeni od strane krijumčara ponovo spoje.

spajanjep

Pravno savetovanje u okviru redovne posete Prihvatnom centru u Preševu

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, finansiranom od strane Evropske unije, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u okviru redovnih poseta prihvatnom centru za migrante u Preševu, dana 12.05.2017. posetio APC/CZA information hub, prihvatni centar i kolege APC/CZA iz kancelarije u Presevu. Tada su pravnici razgovarao sa azilantima o trenutnoj situciji u kojoj se nalaze i tekućim problemima pruzana je  psiholoska pomoc i savetovanje, radilo se sa lokalnim volonterima i pruzala socijalna pomoc. Kroz informisanje i zastupanje u postupku dobijanja azila, njihovom položaju u Srbiji, pružena je konkretnija slika migrantima i traziocima azila  njihovog statusa i pravnih mogućnosti. Pravna, kao i redovna opšta informisanost od strane našeg tima kod svih lica sa kojima je obavljen razgovor budi osećaj podrške i određenog nivoa sigurnosti uprkos teškoj poziciji u kojoj se nalaze.

Presevo 01

Presevo 02

Sadržaj, stavovi i realizacija projekta su isključiva odgovornost Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, novinske agencije BETA i Centra za istraživanje javnih politika, a izneti stavovi ni u kom slučaju se ne mogu smatrati stavovima Evropske unije.

Radionice osnaživanja i savetovanja u Prihvatnom centru u Somboru

U okviru redovnih poseta tima pravnika, pedagoga i psihologa Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) prihvatnim centrima na severnim i južnim granicama Srbije, a uz pomoć Fondacije za otvoreno društvo, Inicijative za evropu za migraciju i integraciju, timovi APC/CZA kroz brojna pravna i psihološka savetovanja, psihosocijalne i pedagoške radionice pomažu migrantima da prebrode trenutnu situaciju u kojoj se nalaze  i monitorišu  stepen poštovanja prava migranata i izbeglih lica kao i njihovo psihofizičko stanje. Dana 04.05.2017. godine u Somboru je održana radionica osnaživanja sa maloletnicima. U okviru radionice realizovano je savetovanje sa maloletnicima koji putuju sa porodicama uglavnom iz Avganistana. Oko osam meseci su u Srbiji, pre Sombora su bili u smešteni u centrima u Bogovađi i Adaševcima. Bez kontakta sa lokalnom sredinom, dane provodeći samo u kampu, okruženi drugim migrantima, bez plana i svesti o svojoj trenutnoj situaciji, ovi maloletnici imaju velikih poteškoća da govore o svojim aspiracijama, snovima, očekivanjima i suoče se sa trenuntim izazovima. Timovi APC/CZA neprekidno rade na pružanju pomoći ovim mladim ljudima da prevaziću trenutne teškoće i izazove u Srbiji.
APC/CZA timovi tokom poseta prihvatnim centrima na severnim i južnim granicama, nastoje da jačaju zdrave kapacitete tražilaca azila i drugih migranata, podstiču ih da ispune vreme u centrima sa pozitivnim mislima, pružaju im informacije, ukazuju im na prava, obaveze i njihov položaj u sistemu, pružaju im i zaštitu od diskriminacije i nasilja, komuniciraju sa centrima za socijalni rad i inciiraju različite vrste postupaka u cilju zaštite njihovih prava.

Sombor

 sombor sajt 002

 

Kreativna radionica kroz umetničko izražavanje

U okviru projekta "Engaging with female and children refugees, migrants, asylum seekers passing through Serbia" koji finansira Svetska banka, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je realizovao 18. aprila 2017 kreativnu radionicu u kojoj su učestvovale žene tražioci azila iz centra za azil u Krnjači.
Cilj radionice je bio da se koristi umetnost i kreativno izražavanje kroz pozorište kako bi se uspostavio prvi kontakt između lokalnih žena i žena tražilaca azila, koje dolaze iz različitih zemalja, imaju drugačija životna iskustva a zajedno su u Krnjači.
Kao jedna od aktivnosti, svi učesnici su pozvani da uđu u krug, i pojedinačno naprave pokret i izgovore reči koje ih najbolje definišu. Neke žene su spomenule činjenicu da su majke, da su šarmantne, ambiciozne, radoznale, odgovorne, da vole da brinu o svojoj porodici i da su stidljive. Na kraju sesije učesnici su bili zamoljeni da podele svoje iskustvo i šta su naučili tokom radionice. Mnoge žene su naglasile da im je prijalo prisustvo lokalnih žena, kao i činjenica da prvi put učestvuju u bilo kojoj vrsti pozorišta i drame.

Krnja 1

Pružanje pravne pomoći i u kancelarijama Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila

Tim pravnika APC/CZA je između ostalih aktivnosti dana, 08.05.2017. godine pružio pravnu pomoć tražiljama azila poreklom iz Sirije u centralnoj kancelariji u Beogradu što je česta praksa da se nasi korisnici savetuju u svim našim kancelarijama sirom zemlje pored terena, kao i da mogu sami da dođu i konsultuju se sa pravnicima kada je to potrebno. Sa njima je u konkretnom slučaju razgovarano o spajanju porodica, jer se njihovi muževi nalaze u drugim zemljama Evrope dok obe zene imaju decu koja su sa njima u centru za azil ali nemaju podršku odraslih muškaraca niti muških srodnika koji bi putovali sa njima. One već mesecima borave u kampu Krnjača i suočavaju se sa velikim brojem izazova kao majke i zene koje putuju same sa decom na putu do Srbije ali i u Srbiji. Pored upoznavanja sa procesom spajanja porodica i započinjanjem istog procesa naši pravnici su od zena iz Sirije primili izjave koje su ukazale na veliki strah od nepoznatog, ističući da se osećaju ranjivo i nezaštićeno, a da svako moze da ih napadne, napadne njihovu decu, uzme im novac, tuče ih ili prijavi za bilo šta, a da one nemaju način da se zaštite niti da izađu na kraj sa bilo kojim problemima. Po informisanju i pravnom savetovanju, pravnici APC/CZA su nastavili da realizuju postupak spajanja porodica sa njihovim muževima u inostranstvu kao i da ih zastupaju dok su u azilnim i drugim procedurama u Srbiji.

Vest kanc 1

Posete APC/CZA centrima za azil u Sjenici i Tutinu

Timovi pravnika, pedagoga i psihologa Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) redovno posećuju centre za azil Tutin i Sjenicu gde kroz brojna pravna i psihološka savetovanja, psihosocijalne i pedagoške radionice pomažu migrantima da prebrode trenutnu situaciju u kojoj se nalaze, da budu na pravi način informisani, da znaju na šta imaju pravo i koje su im obaveze, da budu osnaženi, nauče kako da se suočavaju sa svakodnevnim problemima i da se osećaju bolje u situaciji stalnog nemira i neizvesnosti. Dana 27.04.2017. tim APC/CZA je u centru za azil Tutin održao kulturološku i integracijsku radionicu na temu "Stereotipi o izbeglicama i lokalnom stanovništvu". Ciljna grupa su bili mladi i roditelji, a učesnici radionice su bili većinom iz Iraka i Kurdistana. Centralni deo radionice je sadržao aktivnost gde je svako od učesnika morao da napiše po prvu asocijaciju o svakom od kontinenata koji su bili nacrtani na papiru i zalepljeni na zid ispred njih. Razgovarano je o tome šta predstavljaju te reči i da li važe za sve stanovnike kontinenta. Radionica je završena sa zaključkom šta su stereoripi i zašto je bitno ne misliti kroz stereotipe. 

Tutin sajt

 

Problemi majki tokom migracija i snovi o budućnosti

U okviru projekta "Engaging with female and children refugees, migrants, asylum seekers passing through Serbia" koji finansira Svetska banka, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je realizovao 24. aprila 2017 kreativnu radionicu u centru za azil Krnjača u kojoj su učestvovale žene tražilje azila iz Avganistana. Cilj radionice je bilo osnaživanje žena o pravima ali i razmena iskustva i povezivanje žena migrantkinja u kampu. Korišćenjem akvarela, učesnice su crtale svoje asocijacije na činjenicu da su žene, majke, sestre i ostale pojedinosti koje ih ih najbolje karakterišu. Crtezi su bili polazna osnova za diskusiju o rodu, tradicionalnim i modernim ulogama, obrazovanju žena, problemima majki tokom migracija i snovima o budućnosti.

WB 2WB 1

Psihološko savetovanje sa tinejdžerima i adolescentima u Banji Koviljača

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, finansiranom od strane Evropske unije, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u centru za azil u Banji Koviljača, dana 20.03.2017.godine, održao grupno i individualno psihološko savetovanje tinejdžera i adolescenata iz Sirije i Iraka koji borave u centru. Tom prilikom je razgovarano o njihovim problemima, razmišljanjima, brigama, kao i o tome kako se suočavaju sa svakodnevnim situacijama i generalno sa stanjem i okruženjem u kome se nalaze već duže vreme. Kako provode dane u centru, da li su raspoloženi, kako ispunjavaju svoje vreme. Kroz psihološko savetovanje, naš tim im pruža savete, ali i utehu, osnažuje ih da izdrže period i situaciju u kojoj se nalaze. Takođe, podstiče ih da kao i njihovi vršnjaci svuda u svetu, ne gube nadu i volju za boljim životom bez obzira na okolnosti koje su ih zadesile. Psihološka savetovanja sektora psihološke zaštite APC/CZA se redovno realizuju širom zemlje ne samo sa tražiocima azila i licima koja su dobila azil već i sa migrantima i licima koja su tek izrazila nameru da traže azil.

Banja K 3Banja K 2

اِقرأ المزيد: Psihološko savetovanje sa tinejdžerima i adolescentima u Banji Koviljača

APC/CZA preporuke na Beldocs festivalu

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) ima ostvarenu saradnju sa Beldocs festivalom kada se filmovi sa festivala prikazuju i u centrima za azil tokom kulturoloških radionica.

Imajući u vidu aktuelna zbivanja, izbegličku krizu, veliki broj migranata u našoj zemlji, saradnicima, volonterima, široj javnosti preporučujemo nekoliko filmova:

Poslednji ljudi u Alepu - Beli Šlemovi se bore da ostanu zajedno. Alepo se bliži propadanju, poslednji meseci grada kakvog ga poznajemo. Ljudi su konstantno izloženi opasnosti. Kako se nositi sa strahom od smrti? Nakon pet godina rata u Siriji preostalih 350.000 građana u Alepu pripremaju se za opsadu. Kroz volontere Belih šlemova vidimo svakodnevni život, smrt i borbu na ulicama Alepa. Khalid, Subhi i Mahmud su osnivači organizacije i prvi koji ulaze u uništene zgrade, kroz ruševine u potrazi za preživelima. Oni su izabrali da ostanu u Alepu kako bi sačuvali svoje ljude tokom beskonačne opsade. Mnogo života, uključujući decu i odojčad, je izgubljeno tokom bombardovanja. Ali svaki novi dan takođe predstavlja i dilemu – da li ostati i rizikovati ili treba izaći i spasiti svoje porodice kao i mnoge druge?

Bitka za Mosul - U oktobru 2016. godine počela je bitka za Mosul, glavni grad samoproklamovane Islamske države u severnom Iraku. Uz do tada nezabeležen pristup ratištu, Bernar-Anri Levi i njegov tim pratili su kurdske jedinice i iračku specijalnu Zlatnu diviziju. Od ulice do ulice, oni ratuju zajedno da povrate grad sa dva miliona stanovnika. Premda uspešni, nade kurdskih boraca ne poklapaju se uvek sa onim njihovih saveznika.

Pešmerga - Od jula do decembra 2015. godine, Bernar-Anri Levi i snimatelji putovali su oko 1000 kilometara na granici koja razdvaja irački Kurdistan od trupa Isisa. Kroz ovo putovanje nastaje dnevnik u slikama, povlašćeni pogled na rat kome nema kraja, ali čija je uloga od globalnog značaja. U malom prostoru sa Pešmergama, kurdskim borcima koji pokazuju pouzdanu odlučnost u borbi protiv opskurantizma i džihadskog fundamentalizma, film nas vodi kroz Mosul pa sve do srca Sinđara, prolazeći put poslednjih hrišćanskih manastira kojima preti uništavanje. Mnogi značajni likovi ostavljaju svoj trag na ovom putu, muškarci i žene koji se retko nalaze.

Razmena tradicionalnih i kulturnih vrednosti kroz integracijske radionice u centru za azil Banja Koviljača

Timovi Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) redovno posećuju izbeglice u centru za azil u Banji Koviljači, gde tokom više od 9 godina rade sa ženama i decom, pružajući im pravnu i psihosocijalnu podršku kao i mnoge različite tipove radionica. Dana 07.04.2017. godine tim APC/CZA je održao integracijsku radionicu na kojoj je pored pedagoga i prevodilaca APC/CZA tima učestvovalo dvanaest žena poreklom iz Avganistana. Kako bi ispunili vreme provedeno u kampu, prevazišli tekuće probleme i upoznali se sa lokalnim običajima realizovane su interakcijske i integracijske radionice u kampu u Banji Koviljaci, a dana 07.04.2017. godine su podeljene platnene torbe na kojima su sve učesnice oslikavale motive i slike koje su ih inspirisale tog dana i generalno motive koji ih asociraju na njihovu zemlju porekla, kao i na Srbiju, gde se sada nalaze. Razgovaralo se o sličnostima i kultorološkim razlikama između Srbije i Avganistana, o tradiciji i vrednostima koje se neguju. Na kraju radionice, svaka učesnica je dobila na poklon oslikanu torbu, ručni rad u koji su utkani kreativan rad i lepo raspoloženje.

BK 1

Integracijska radionica u saradnji sa OŠ “Đuro Salaj”

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, koji finansira Evropska unija, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u centru za azil u Bogovađi, dana 04.04.2017.godine realizovao integracijsku radionicu u kojoj su učestvovali roditelji i đaci koji pohađaju Školu za obrazovanje odraslih “Đuro Salaj” u Lazarevcu. Tom prilikom, razgovaralo se o prvim utiscima, o njihovim razmišljanjima i očekivanjima od drugačijeg obrazovnog sistema, o početnom periodu obostranog prilagođavanja sa ostalim učenicima i nastavnicima, kao i šta ovakva prilika znači za njih generalno. Roditelji i đaci su iskreno izneli sa kakvim su se dobrim i lošim stranama susreli u okviru ovakvog formalnog obrazovanja, kao i njihova buduća očekivanja u vidu podrške od strane same škole, uprave centra za azil i APC/CZA organizacije. Tako se najviše razgovaralo o programu nastave i metodama ocenjivanja, mogućeg organizovanog autobuskog prevoza do i od škole, i obezbeđivanja paketa doručka i/ili užine koje bi đaci ujutru poneli sa sobom.

Najveće prednosti su se uglavnom odnosile na samu činjenicu da deca uče i razvijaju svoja interesovanja, imaju više ponuđenih različitih predmeta od kojih najviše izdvajaju engleski i srpski jezik, prijateljski, otvoren, fleksibilan i topao odnos sa nastavnicima, razvijanje međusobnog poštovanja i tolerancija, kao i generalno upoznavanje sa evropskim obrazovnim sistemom.

Na osnovu svih povratnih informacija, došlo se do zajedničkog zaključka da bi adekvatne mere poput testiranja u svrhu provere znanja i ocenjivanja đaka bile odličan motivator za istrajnost u pohađanju časova, što je i blagovremeno preneto glavnoj nastavnici, pa je fokus psihološkog savetovanja bio usmeren na dalje razvijanje i jačanje motivacije kako kod roditelja tako i kod đaka.

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) već duže vreme sarađuje sa Školom za obrazovanje odraslih “Đuro Salaj” u Lazarevcu, i kroz mnogobrojne radionice i praćenje aktivnosti pomaže prilikom upisa novih đaka, dece migranata, da se učenici uklope i neometano i ravnopravno učestvuju u daljem radu i pohađanju nastave.

Čl0

اِقرأ المزيد: Integracijska radionica u saradnji sa OŠ “Đuro Salaj”

Pružanje pravne pomoći migrantima u okolini Subotice

Timovi pravnika i psihologa iz lokalne kancelarije Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Subotici, redovno posećuju ilegalna naselja, okolinu tranzitnih centara i oblasti duž granica Srbije sa Mađarskom, Hrvatskom i sve višre i Rumunijom, a, u cilju praćenja situacije na terenu, informisanja migranata i izbeglica, kao i pružanju psihološke i pravne pomoći migrantima i izbeglicama kada i ukoliko je to potrebno u cilju zaštite njihovih prava i njihovog psihofizičkog stanja tokom boravka u Srbiji. Tako je  u okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, koji finansira Evropska unija, tim pravnika Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je 25.04.2017. godine posetio regiju oko fabrike “Pionir” u blizini autobuske stanice u Subotici. Tom prilikom, tim je pružio pravno savetovanje za osobe iz Pakistana, kroz informisanje o pravima i obavezama, postupku dobijanja azila, njihovom položaju u Srbiji. Mladi momci iz Pakistana su bili veoma zahvalni na pruženim informacijama jer do tada nisu bili upoznati sa postupkom traženja i dobijanja azila, pravima i obavezama, funkcionisanju azilnog sistema u Srbiji.

e

r

Poseta prihvatnom centru u Adaševcima, integracija kroz igru i dečije radosti

U okviru projekta LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) – za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, koji finansira Evropska unija, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u Prihvatnom centru Adasevci, dana 11.04.2017. godine realizovao radionicu u kojoj su učestvovala deca uzrasta od 4 do 14 godina. Uz prisustvo roditelja, kroz igru i druženje, deca su imala priliku da vide kako su generacije dece u Srbiji odrastale u skromnim uslovima, igrajući se na ulici sa svojim drugarima, bezbrižno i veselo, da uporede sa svojim iskustvima i pronađu sličnosti i razlike kao i da se upoznaju i naviknu na igre i zabavu dece iz lokane sredine u kojoj se trenutno nalaze.

thumb IMG 1990 1024
thumb IMG 2033 1024

اِقرأ المزيد: Poseta prihvatnom centru u Adaševcima, integracija kroz igru i dečije radosti

Realizacija petodnevnog treninga za mlade, studente, omladinske radnike u Budvi

U partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju u okviru projekta "Empower for change of stigmatizing attitutes", finansiran od strane Evropske unije - Erazmus plus program, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je realizovao petodnevni trening u Budvi od 3-eg do 9-og aprila 2017. za omladinske radnike, aktiviste i mlade profesionalce koji su uključeni u rad sa socijalno isključenim grupama ljudi, a posebno tražiocima azila i izbeglicama i koji žele da izgrade svoje kapacitete kako bi pomogli borbi protiv stigmatizacije ali i uticali na javnu politiku u Srbiji.

Shodno tome, APC/CZA je izabrao šest izvanrednih učesnika i učesnica iz različitih sredina u Srbiji da učestvuju na treningu u Crnoj Gori.  Trening je organizovan u hotelu „Šajo” u Budvi, u multikulturalnom okruženju, sa više od 40 učesnika iz različitih zemalja uključujući Bosnu i Hercegovinu, Makedoniju, Belgiju, Mađarsku, Italiju, Nemačku, Crnu Goru i Srbiju. Uzrasna kategorija učesnika se kretala od 19 do 30 godina i uključila je širok dijapazon profesionalne pozadine.

Tokom petodnevnog treninga, obuka se zasnivala na neformalnim metodama učenja, uključujući gostujuće predavače, sastanke sa predstavnicima relevantnih institucija, aktivnosti umrežavanja za stvaranje zdrave i održive saradnje između učesnika, realizacije kulturnih večeri, predstavljanje ličnih iskustava i refleksije učesnika, interaktivne sesije, debate, analize studija slučaja i javnog performansa poslednjeg dana treninga na trgu u Budvi.

Aktivnosti su bili podeljene sa pauzama na jutarnje sesije koje su uglavnom služile kao uvod u poslepodnevne aktivnosti. Interkulturalnost i različita iskustva došle su do izražaja tokom timskih aktivnosti i omogućavali su da svako od učesnika da svoj doprinos u izvršavanju zadataka.

   

اِقرأ المزيد: Realizacija petodnevnog treninga za mlade, studente, omladinske radnike u Budvi

Upisivanje dece azilanata u OŠ Zaga Malivuk

U okviru projekta LOVE - Pravo, Red, Vrednosti za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, koji finansira Evropska unija, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) u saradanji OŠ Zaga Mailivuk je upisao decu tražioce azila u istu školu, a u centru za azil Krnjača u Beogradu, dana 27.03.2017. godine u okviru integracijskog događaja sproveo akciju u kojoj su učestvovali roditelji i deca tražioci azila koja treba da počnu sa pohađanjem nastave u OŠ Zaga Malivuk u Krnjači. Tom prilikom su pružene neophodne informacije, upoznavanje, kao i saveti za roditelje i decu u vezi sa obrazovanjem i praćenjem nastave. U OŠ Zaga Malivuk je organizovan prijem dece, orijentacija u školi kao i poseta odeljenjima. Roditelji i deca tražioci azila, su bili veoma uzbuđeni, srećni i motivisani da na ovaj način započnu jaču interakciju i integraciju u lokalnu sredinu. APC-CZA ima dugu i uspešnu saradnju sa OŠ Zaga Malivuk i u toku proteklih godina je već sprovodio slične akcije kada su deca azilanata uključivana u sistem obrazovanja.

Čl2 1Čl2 2

اِقرأ المزيد: Upisivanje dece azilanata u OŠ Zaga Malivuk

APC-CZA psihološka pomoć migrantima u Preševu

U okviru projekta LOVE - Pravo, Red, Vrednosti  za migrante/azilante/osobe kojima je odobren azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije, koji finansira Evropska unija, psiholozi Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) su u prihvatnom centru za azil u Preševu, dana 31.03.2017.godine pružali psihološka savetovanja tražiocima azila i migrantima u okviru svojih redovnih psiholoških aktivnosti u centrima na jugu Srbije. Njihovi problemi su različiti – neko je razdvojen od porodice, mnogi su izgubili sve što su imali, neko ne može da se pomiri sa zatvorenim granicama i boravkom u kampu, ali patnja je ista. Bezvoljni, tužni, napeti, izgubili su strpljenje, nadu... Kroz psihološko savetovanje, naš tim im pruža utehu, osnažuje ih da izdrže težak period i situaciju u kojoj se nalaze. Najvažnije, kroz razgovor im se daje podrška da se suoče sa realnošću i izbore za život.


presevo 1

اِقرأ المزيد: APC-CZA psihološka pomoć migrantima u Preševu

Konkurs za studente fotografije, videografije i primenjene umetnosti za rad na umetničkom projektu

U okviru projekta "Balkan Refugee Trail – a Pathway for European Solidarity", finansiran od strane Evropske unije – Europe for Citizens Programme, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) objavljuje konkurs za studente fotografije, videografije i primenjene umetnosti za rad na umetničkom projektu na temu izbegličkog stradanja, života i budućnosti, sa posebnim osvrtom na žene i decu tražioce azila.

Izabrani studenti će imati priliku da zajedno sa osobljem APC-a izgrade i realizuju svoje umetničke ideje i shodno tome u periodu od nekoliko meseci izlože i promovišu svoje radove na umetničkim izložbama u Srbiji, Austriji i u SAD, sa svim pokrivenim troškovima.

Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, treba da dostave svoj CV, portfolio i motivaciono pismo.

Rok: 28. april 2017.

Prijave se dostavljaju elektronskim putem na email adresu: عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. i na عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. sa naznakom "Konkurs za rad na umetničkom projektu".

Kakva je budućnost evropskog migracionog i azilnog sistema? Deljenje znanja i dobre prakse u oblasti integracije migranata i razumevanje postojećih izazova balkanskih zemalja kroz italijanske i austrijske integracione modele

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA je organizovao konferenciju u Beogradu 2-3 marta 2017, pod imenom „What holds the future for Europe's migration and asylum? Making the case for solidarity and integration" finansiran od strane Centralne Evropske Inicijative i kofinansiran u okviru projekta Balkanska izbeglička ruta, staza za evropsku solidarnost podržana od Evropske komisije – evropski civilni program.

Događaj je okupio oko 30 stručnjaka iz vladinog i nevladinog sektora iz 14 evropskih zemalja pogođenih „izbegličkom krizom", pravovremeno predstavljajući izvrsnu platformu za diskusiju o razvoju evropske migracione politike, integracija i razmene iskustava, najbolje prakse i lekcije naučene sa terena svojih zemalja, sa posebnim osvrtom na modele interakcije i integracije i pozitivne prakse iz Italije i Austrije. Organizacije koje su učestvovale : Centar evropske inicijative iz Italije, Interkulturelles Zentrum iz Austrije, Helsinški fond za ljudska prava iz Poljske, Organizacija za pomoć izbeglicama iz Češke Republike, Centar za istraživanje evropskih politika iz Brisela, MigHelp iz Mađarske, Centar za mirovne studije iz Hrvbatske, Udruženje mladih advokata iz Makedonije, Helsinški odbor iz Bugarske, ICS Ufficio Rigugiati iz Italije, Legis iz Makedonije, Pravno-informacijski center nevladinih organizacij – PIC iz Slovenije, Grčki savet za izbeglice, Organizacija Think-Difference iz Austrije, i drugi.

1        6

4 konf

اِقرأ المزيد: Kakva je budućnost evropskog migracionog i azilnog sistema? Deljenje znanja i dobre prakse u...

Konkurs za trening o radu sa socijalno isključenim ljudima, posebno tražiocima azila i izbeglicama

U partnerstvu sa Centrom za demokratsku tranziciju u okviru projekta "Empower for change of stigmatizing attitutes", APC/CZA obavljuje konkurs za petodnevni trening u Budvi, za mlade radnike i predstavnike mladih koji su uključeni u rad sa socijalno isključenim ljudima, a posebno tražiocima azila i izbeglicama i koji žele da izgrade svoje kapacitete kako bi uticali na javnu politiku u Srbiji.

Trening je namenjen za mlade radnike i predstavnike mladih koji žele da izgrade svoje kapacitete i vestine. Obuka je zasnovana na neformalnim metodama učenja, uključujući gostujuće predavače, sastanke sa predstavnicima relevantnih institucija, aktivnosti umrežavanja za stvaranje zdrave i održive saradnje između učesnika, analiza postojećih najboljih praksi kroz predstavljanje ličnih iskustava i refleksije učesnika, interaktivniih sesija, debata i analiza studija slučaja.

logo

Radni jezik: engleski 
Rok: 22. mart 2017. 

Ako želite da učestvujete u treningu spremite odgovore na pitanja koja su dostupna u nastavku i posaljite ih na email:
عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته.%20">عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. i عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته.%20">عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته..

Pitanja:

1. Molimo vas da opišete svoju motivaciju za pohađanje ove obuke.
2. Molimo da opišete svoja iskustva u radu sa socijalno isključenih ljudima, migrantima i izbeglicama. Dodajte reference ako je moguće.
3. Kako ćete primeniti stečena znanja i veštine posle treninga?
4. Da li imate neke posebne zahteve koje organizator treba uzeti u obzir?

Hrvatska: Prisilno vraćanje izbeglica u Srbiju – uskraćen pristup zaštiti i izloženost nasilju

Hrvatska policija prisilno vraća izbeglice u Srbiju, koristeći u određenim slučajevima nasilje i bez davanja prilike da zatraže azil navodi Human Rights Watch u svom izveštaju.

Human Rights Watch je intervjuisao 10 ljudi iz Avganistana, među kojima su bila i 2 maloletnika bez pratnje, koji su opisali kako su nakon hapšenja na teritoriji Hrvatske prisilno vraćani u Srbiju još od novembra 2016. godine. Oni su takođe izjavili da im je uskraćeno pravo da podnesu zahteve za azil iako su otvoreno izrazili nameru da ga traže. Devetoro ispitanika je izjavilo da su pretrpeli nasilje od policije, koja ih je tukla, a svi su rekli da su im oduzete lične stvari, uključujući novac i mobilne telefone.

DETALJNIJE: HRW - Hrvatska: Prisilno vraćanje izbeglica u Srbiju

Amnesty International traži hitnu akciju: Izbeglice i migranti se smrzavaju u Srbiji

U pozivu za delovanje, objavljenom 13. januara 2017. godine, (Index number: EUR 70/5495/2017), Amnesty International je istakao da su preko hiljadu izbeglica i migranata izloženi bolesti i nehumanim uslovima života, a da vlasti ne uspevaju da obezbede smeštaj, hranu i zdravstvenu zaštitu za njih. Oni su primorani da trpe ekstremne hladnoće zimske temperature paljenjem vatre i boraveći u napuštenim skladištima u glavnom gradu.

DETALJNIJE: Urgent Action: Refugees And Migrants Freezing In Serbia (Serbia: UA 15/17)

Podrška majkama i deci u centru za azil u Sjenici

U okviru projekta "Podrška majkama i deci u centrima za azil, Beogradu i okolini" koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u SrbijI, tim pedagoga Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA ) je u centru za azil u Sjenici tokom januara i februara 2017. godine održao radionice sa majkama i ženama a u saradnji sa lokalnim pedijatrom i lokalnim ženama, gde su mlade azilantkinje i majke azilantkinje sa decom, informisane o zdravstvenoj zaštiti i nezi beba i dece. Pedijatar je tokom nekoliko radionica razgovarao sa majkama o odgoju dece, higijeni i ishrani. Tim prilikama su podeljena i osnovna higijenska sredstva, oprema za bebe i lifleti sa informacijama o pravilnom odgoju dece.

Sjenica 1 sajtoSjenica 2 sajt

Slike sa ulica u Beogradu

01

02

VIŠE FOTOGRAFIJA POGLEDAJTE U GALERIJI 

LOVE (Pravo, Red, Vrednosti) za migrante/azilante/ljude kojima je dodeljen azil, u ostvarivanju svojih prava bez diskriminacije

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA zajedno sa partnerima-novinskom agencijom BETA i Centrom za istraživanje javnih politika, zajednički implementiraju projekat LOVE (zakon, red i vrijednosti) migrantima/azilantima/licima kojima je odobren azil u uživanju prava bez diskriminacije koji je finansijski podržao EU Program za razvoj civilnog društva 2015. Glavni cilj projekta je omogućiti održivu zaštitu migranata/tražilaca azila/lica kojima je odobren azil, protiv diskriminacije u lokalnim zajednicama u Srbiji i društvu uopšte u skladu sa vrednostima/standardima EU, kroz brojne projektne aktivnosti koje se široko bave pružanjem direktne podrške krajnjim korisnicima putem regionalnih informativnih centara migranata/azilanata i izgradnje mreže lokalnih volonterskih grupa za olakšavanje integracije, a sve u domenu pravne zaštite, psihosocijalne, interakcijske/integracijske podrške u lokalnim zajednicama, ali i promocijom i unapređenjem sistemske zaštite od diskriminacije kroz istraživanje, sveobuhvatne kampanje zagovaranja i snažnu medijsku pokrivenost. Tokom trajanja projekta od 3 godine - Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila, novinska agencija BETA i Centar za istraživanje javnih politika, objaviće brojne studije o politici, podneske i izveštaje koji će se zajednički promovisati kroz različite kampanje i alate za zagovaranje. Ovaj projekat je realizovan uz finansijsku pomoć Evropske unije.

Sadržaj, stavovi i realizacija projekta su isključiva odgovornost Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA, novinske agencije BETA i Centra za istraživanje javnih politika, a izneti stavovi ni u kom slučaju se ne može smatrati stavovima Evropske unije.


Varijanta-1A-Web-Novembar


Korisni linkovi:
Delegacija Evropske unije u Srbiji - http://europa.rs/
EuropeAid Cooperation Office - https://ec.europa.eu/europeaid/index_en.htm
-Civil Society Facility Programme 2015 - https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services/index.cfm?ADSSChck=1472572570252&do=publi.detPUB&nbPubliList=15&page=1&orderby=upd&se
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA - http://azilsrbija.rs/
BETA novinska agencija - https://beta.rs/
Centar za istraživanje javnih politika - http://www.publicpolicy.rs/

Svet u 2017 - Izbeglička kriza, godina druga

 

Radoš Đurović: Najporaznije je što ovde nedostaje human odnos prema migrantima i razumevanje problema migracija

Izvor: Svet 12. decembar 2016.

Konferencija "The Economist: Svet u 2017." održaće se 15. decembra u Domu Narodne skupštine Republike Srbije u Beogradu.

RADOS U SKUPSTINI

Kao i ranijih godina, Color Press Grupa, koja je organizator konferencije, okupiće čelne ljude Vlade Srbije, Vlade Vojvodine, ambasadore, ekonomiste i vodeće privrednike iz Srbije i regiona.

Na otvaranju skupa govore:

Aleksandar Vučić, predsednik Vlade Republike Srbije, Ivica Dačić, prvi potpredsednik Vlade Srbije i ministar inostranih poslova, Zorana Mihajlović, potpredsednica Vlade Srbije i ministarka građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture, Ana Brnabić, ministarka državne uprave i lokalne samouprave, Igor Mirović, predsednik Vlade Vojvodine.

Na panelu "Izbeglička kriza, godina druga" učestvovaće i Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoci tražiocima azila, sa kojim smo razgovarali u susret konferenciji:

Rekli ste nedavno da je državi potrebna jedinstvena strategija prema migrantima, jer više ne možemo da očekujemo da će izbeglice proći i da niko neće ostati u Srbiji. Koliko je izbeglica do sada zatražilo azil u Srbiji?

– Država nema jedinstvenu strategije koja bi odgovarala trenutnom i budućim izazovima na polju migracije. Sadašnja situacija u kojoj se migranti sve duže zadržavaju u Srbiji, sa sve sporijim protokom ka severu Evrope koja je njihov krajnji cilj, u velikoj meri to ilustrije. Stav da Srbija neće primiti, pa prema tome ni obezbediti smeštaj za više od 6000 ljudi, je i sa aspekta logike sporna. Jer sama odluka da postavite limit koliko ćete ljudi primiti ne znači da oni neće ni preći našu granicu i naći se na našoj teritoriji, jer to naprosto nije tako lako sprečiti. Migracije ne zaustavljaju ni ograde, ni pojačane snage na granicama... Oni ih usporavaju i prave veći posao krijumčarima, uvećavaju patnje ljudi, ali ne mogu zaustaviti one koji nemaju gde da se vrate.

Znači državna strategija bi trebalo da ima konkretne planove za smeštaj onolikog broja ljudi koliki se nađe zaglavljen na našoj teritoriji, sistem usmeravanja i rasporedjivanja po centrima, unapređenje sistema azila, izdavanja dokumenata, politiku razvijanja intetakcije sa lokalnim sredinama. Strategija znači da planirate na duže staze sve moguće scenarije, a jedan od njih je da će se ti ljudi sve duže zadržavati kod nas, i da će ih verovatno biti više od 6000 i pripremiti se da na najbolji mogući način učinite što više za te ljude, a najpre za sredinu u kojoj borave. To podrazumeva razvijanje mehanizama za njihovo socijalno uključivanje, (učenje jezika, obrazovanje...) ali i planove spajanja sa porodicama, povrtaka u zemlje porekla ili sigurne trece zemlje. Formiranje posebnih fondova i fund raising timova za bavljenje ovim problemom i prikupljanje sredstava za finansiranje prihvata izbeglica i upravljanje migracijom, predvidjanje adekvatnog budgetskog finansiranja i ranog upozorenja iznenadnih problema i masovnog priliva ljudi. Razvijanje strucnih kapaciteta drzavnih insitucija i aktera sistema prihvata, formiranje posebnih programa obuka, transformacija tela za strucno bavljenje upravljnjem migracijama i pitanja azila, itd. Država nema dovoljne kapacitete za efikasno sprovođenje azilnog postupka, pa je ove godine od ukupno 10.203 ljudi koji su izrazili nameru za azil samo njih 550 je podnelo zahtev za azil. Nakon podnošenja zahteva tražioci azila, čekaju i više od godinu dana na pravosnažnu odluku, koju većina i ne sačeka. Tako je ove godine samo 29 lica dobilo azil. Državne instutucije navode da većina tih ljudi i ne želi da ostane u Srbiji, ali bez sprovođenja azilne procedure do kraja, nemoguće je argumentovano tvrditi ko su zaista izbeglice, a ko ekonomski migranti.

Kakvo je stanje na terenu? Kakvo je stanje sa higijenskom i zdravstvenom zaštitom?

– Veliki broj ljudi je i dalje van Centara. Po nekim našim saznanjima možda čak i 2000. Oni izbegavaju da idu Centre jer ih uglavnom upućuju u Preševo, prihvatni Centar za najboljim smeštajnim uslovima, ali gde je migrantima ograničeno kretanje i koji je geografski udaljen od severne granice koju bi oni da pređu. Uz to strepe od nelegalnih deportacija u Makedoniju, o čemu se priča među migrantima u Preševu. Uslovi u kojima borave migranti, higijena, zdravstvena zaštita, odnos prema ljudima se razlikuje od centra do Centra. Ima svetlih primera, ali u većini kampova kojima upravlja Komesarijat za izbeglice ima problema. Reč je lošem izbor ljudi koji upravljaju i rade u ovim kampovima. Tu bih pre svega istakao kamp u Krnjači. Najporaznije je što ovde nedostaje human odnos prema migrantima i razumevanje problema migracija.

Kako na realnu sliku na terenu utiče zatvaranje balkanske rute?

– Migranti sve teže prolaze preko severnih granica. U Mađarsku dnevno pređe jedva dvadesetak ljudi. Srbija postaje svojevrsna tampon zona, neka vrsta velikog čistilišta, iz koga ce se jedni ljudi uzimati , a drugi vraćati... Očekuju nas i sve veći i složeniji problemi. Ukoliko se kapaciteti ne povećaju sve će veći broj ljudi biti na otvorenom, po rubovima grada, stanicama, napuštenim skladištima... Osiromašeni, bez dokumenata u borbi za golu egzistenciju oni potencijalno mogu biti i pokretači, ali i žrtve manjih ili većih incidenata... Valja razmisliti i o psihičkom stanju i mentalnom zdravlju ljudi koji su smešteni u centre. Onemogućeni da idu dalje, bez nade, budućnosti postaju sve više očajni, nezadovoljni... saosećanje lokalne sredine prema njima slabi, restriktivne mere se pojačavaju... Nedavno smo imali slučaj samoubistva mladića iz Avganistana koji je bio u Prihvatnom centru u Adaševcima. Jedan mladić je ranjan kada su nepoznata lica (pretpostavlja se krijumčari) pucali iz lovačke puške na trojicu migranata u blizini Subotice. Potrebna je pametna politika da bi se smanjila mogućnost takvih incidenata na što manju meru, a time i nezadovoljstva lokalne sredine.

Da li nas i u 2017. očekuje migrantska kriza i da li je tako nešto uopšte moguće prognozirati?

– To je teško prognozirati. Budućnost migrantske krize zavisi, pre svega od situacije u zemljama iz kojih ljudi beže, ali ništa manje od budućnosti dogovora EU i Turske u kojoj se nalazi oko dva miliona izbeglica i koja poseduje veliki ucenjivački kapacitet i u svojim rukama ustvari drži poluge za upravljanje migrantskom krizom. Naravno, zavisi i od solidarnosti Evrope koja nikako da ispuni dogovor o kvotama među svojim članicama za prijem izbeglica iz Grčke i Italije koje grcaju pod teretom izbegličke krize.

Limb sa vaškama

Hiljade izbeglica je zaglavljeno u Srbiji – napred ne mogu, nazad neće. Zvanično, kampovi su uređeni i dovoljni da prime sve. Nezvanično, u centre se ulazi teško, a dešavaju se i nenajavljene deportacije u Makedoniju.

36555333 303

„Koliko imaš godina?" „Petnaest." „Putuješ sam?" „Da, sam." „Niko ti nije ponudio zaštitu?" „Ne. Niko." „Imaš li porodicu u Nemačkoj ili negde drugde?" „Ne, nikog. Porodica me je ovde i poslala. Znate uslove u Avganistanu. Tamo sam išao u školu, a otac mi je poljoprivrednik. Zato me je poslao u Evropu, da promenim život, da ne postanem farmer kao on."
Sohel je sitan dečak, pubertetski brčići poput paučine i oči koje su previše videle. Sohel je jedan od desetak hiljada ljudi koji su u zbegu ka Zapadnoj Evropi ostali zaglavljeni u Srbiji, da tu izguraju etapu očaja, ne znajući hoće li ikad moći dalje ili će morati nazad. Sohel, međutim, nije jedan od pobrojanih sedam hiljada u kampovima države Srbije, iako je maloletnik koji putuje sam.

Umesto toga dane i noći provodi u oronulom skladištu između železničke i autobuske stanice u Beogradu, dugoj ciglenoj zgradi što sada oštro zaudara na mokraću, plastiku kojom se održavaju logorske vatre i znoj neokupanih tela. Na jednom mestu iz cevi lije ledena voda, napolju se na šiblju suši iznošena odeća. Među naslagama smeća ljudi su postavili grede i daske, kako bi omeđili svoju teritoriju. Neki spavaju pod vašljivim ćebadima, drugi se mole, kuvaju u olupanim šerpicama, gledaju mapu Balkana, pevuše, ćute, rade nešto, ne rade ništa. „Ovde zapravo nije moguće živeti, ali to je jedino što imamo", kaže Sohel.

Dva puta napred

Kako stoje stvari posle tolikih nevolja pređenih granica i? Iz srpskog limba napred teoretski vode samo dva puta. Sohel bi mogao da se prijavi, smesti u neki izbeglički centar, i ima ludu sreću da posle nekoliko mučnih meseci čekanja dobije zeleno svetlo Mađara da pređe granicu. Zvanično Mađarska pušta svega dvadesetak ljudi dnevno po svom nahođenju – sa liste koju im dostavi Srbija. „Utisak je da je to samo kupovina vremena, da se ljudi umire, ostanu ovde i imaju neku nadu da će proći. S tim što postoji ogroman broj maloletnika bez pratnje koji nemaju šanse da dođu na red. Mađari individualce u odnosu na porodice puštaju jako malo", priča za DW jedan sagovornik koji poslom obilazi kampove i odlično je upućen u situaciju.

36555347 401

No postoji važniji razlog što ljudi u hangaru i po parkovima radije žive u pasjim uslovima nego u prepunim, ali ipak suvim i toplim kampovima. Izbeglice, čak i ako im policija izda potrebne potvrde, ne mogu da biraju kuda će – a većina bi htela smeštaj u Krnjači. Centri u Bujanovcu ili Bogovađi kao i neki drugi izgledaju sasvim pristojno. Ipak, prema rečima više izbeglica i aktivista nevladinih organizacija sa kojima je razgovarao DW, vlasti najčešće šalju ljude u kamp u Preševu. Policija je nekoliko puta dolazila u beogradski hangar i noću odvozila ljude na jug. A Preševo, to je za Sohela i drugove noćna mora: „Čuli smo da te, kada odeš tamo, deportuju u Makedoniju. Prijateljima se to već desilo", kaže mladić. Vlast zvanično ne govori o deportacijama.

„Preševo je definitivno centar ograničenog kretanja. Koristi se izgovor da je to zbog telesnih vaši i šuge koji tamo vladaju i ljudi ne mogu da izađu iz tog centra", kaže Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. „Ni šuga ni vaši nisu razlog da nekome ograničite kretanje i to ne smete čak ni po Ustavu Republike Srbije." Đurović je omiljeni sagovornik beogradskih novinara kada se radi o izbegličkoj krizi, i to ne samo jer odlično zna o čemu govori. On je, naime, jedan od poslednjih koji su još spremni da prozbore reč kritike na račun zvanične izbegličke politike. Ostali su se mahom ućutali početkom meseca kada im je država zabranila da pomažu migrantima u centru Beograda pod pretnjom da će ostati bez dozvole za rad i pristupa izbegličkim kampovima.

Sklanjanje ljudi sa ulice – tako taktiku naziva komesar za izbeglice Vladimir Cucić. Smatra da je prvi korak načinjen zabranom deljenja hrane i odeće u parkovima, ali i da bi neformalne bivke trebalo rasformirati: „Način na koji se to sprečava je oduvek bio jednostavan, način na koji su to Mađari sprečili u Budimpešti na železničkoj stanici, na koji je Idomeni raseljen, na koji je u Kaleu sklonjena cela Džungla. Prvi korak je da se svi ovi migranti sklone sa beogradskih ulica i krenu prema centrima", rekao je Cucić nedavno medijima.

Za Radoša Đurovića je to dokaz više da se nešto dramatično promenilo. „Javnost, bombardovana takvim izjavama, počinje polako da menja stav, da veruje da ovi ljudi žele da se smrzavaju napolju pre nego da odu u navodno izuzetne uslove koji im se nude u kampovima." Kao imperfekat deluje leto prošle godine kada je premijer Vučić nasmejan obišao izbeglice u parku kod dolaznog perona autobuske stanice. Sada su tamo zelene površine uzorane i ograđene, kako niko na njih ne bi mogao. Empatija, kvarljiva roba, nije prerasla u sistem koji bi pomogao svim nesrećnicima. „Srbija problem rešava na nestručan način – time što ne povećava kapacitete, otežava celu priču i menja odnos javnosti. Međutim, time se problem neće rešiti. Čak i kada imate vojsku i policiju na granicama, vi samo navodite vodu na vodenicu krijumčara", kaže Đurović.

Biznis ne prestaje

Što nas dovodi do drugog načina da se, makar u teoriji, iz ladice zvane Srbija izađe ka severu ili zapadu, u Evropsku uniju – ilegalno. „Hoću u Francusku, Italiju ili Nemačku, bilo gde", kaže Zešan Kan, 22, Pakistanac iz Pešavara. Na glavi zimska kapa sa stilizovanim natpisom Iron Maiden, iza njega, na zarđalim plehanim vratima hangara, grafit Open the borders of Hungary. „Granica je zatvorena, pa mnoge izbeglice ostaju ovde. Policija hvata izbeglice, huška pse, oni odgrizaju prste, ruke. To je u Mađarskoj, ali i Hrvatskoj. Mog prijatelja su uhvatili u Hrvatskoj, uzeli mu novac i mobilni telefon", kaže Zešan. Kao i svi ovde, razmišlja da krene ka nekoj od granica i okuša sreću noću, preko mračnih ledina. Za krijumčare nema para.

36555409 401

Ali krijumčara itekako ima. Ne tezgare više ispred stanice, neupućenima nije lako da ih uoče, pre svega zato što šalju regrutere među izbeglice. Nude prolaz ka Nemačkoj, cenovnik je šaren. Više izvora jedino potvrđuje da su migranti za dolazak iz Makedonije u Srbiju plaćali 300 do 500 evra. Naš sagovornik, isti onaj koji je zamolio da ostane anoniman, kaže da se grupe izbeglica sreću na neočekivanim mestima, daleko od centra Beograda, kod Plavog ili Pančevačkog mosta, na Autokomandi... To ukazuje na krijumčarska čvorišta.

„U Srbiji ima još par hiljada nevidljivih ljudi. Oni su po stanovima u Beogradu, ili jer imaju nešto para ili jer su u krijumčarskim štekovima. Neformalni utisak je da policija toleriše krijumčare, kao i u drugim zemljama, jer uz njih makar neki protok ljudi postoji."

Radoš Đurović niže primere očajničkih pokušaja da se izađe iz Srbije: jednog maloletnika je zamalo ubila struja dok je na krovu vagona pokušavao da iz Subotice pređe u Mađarsku; drugi ulaze cisterne pune nafte; stavljaju svoja tela na raspolaganje krijumčarima ako ne mogu da plate; mnogi su kidnapovani kako bi se članovima porodice izmamilo više para. „Krijumčarske grupe jačaju, postaju bukvalno korporacije, imate ljude koji se bave logistikom, koji su vojnici, a glavne krijumčarske mreže ne možete otkriti. Tu priliku za zaradu koriste i neki državljani Srbije, ali bitnu ulogu igraju i same izbeglice koje zbog poznavanja jezika i snalažljivosti predstavlju regrutere za nove mučenike koji ovuda prolaze", dodaje Đurović.
Tenzije se roje na malom prostoru, beznađe ukršta sa depresijama i neurozama. Nedavno su u centru Beograda u obračunu migranata sevali noževi koji su jednog Avganistanca koštali života. Drugi se prošle sedmice obesio pored kampa u Adaševcima nakon što je nekoliko puta uzaludno pokušavao da napusti Srbiju. Po centrima se, prenose insajderi, prepiru i tuku zbog konfesije, etničke netrpeljivosti, zbog toga što su Sirijci i Iračani povlašćeni u odnosu na Avganistance i Pakistance kojih je ukupno dvostruko više. Suluda je to situacija u kojoj ni srpske vlasti, a sve češće ni građani ne žele da izbeglice zastaju u Srbiji – ne žele to ni sami namernici. Pa opet, svi su svesni da ništa od njih ne zavisi.

I šta sad?

Matematika je prosta: legalnim i ilegalnim tokovima iz Srbije odlazi manje ljudi nego što u nju dolazi bogazama i švercerskim putevima iz Bugarske i Makedonije. Broj došljaka raste. Tek retki krenu u birokratski lavirint sa iskrenom željom da dobiju azil u Srbiji. Poneko ga i dobije. Većina hoće napred u, za njih, obećanu zemlju. Nad Balkanskom rutom – o kojoj evropska štampa više ne piše, kao da ne postoji – nadvija se mogućnost da prsne izbeglički sporazum EU i Turske, zemlje gde se u međuvremenu zaustavilo između tri i četiri miliona izbeglica. Da li je i Srbija svesna toga? „Čini se da su državne institucije svesne, ali ne žele da stvaraju paniku u javnosti. Umesto toga se širi utisak da Srbija ima kapaciteta da savlada interkontinentalnu migraciju i da građani o tome ne treba da brinu. Međutim to demantuje situacija na lokalu", kaže Đurović.

36555382 401

Dok se jednim okom gleda ka Turskoj, drugim se posmatra kako se postavljaju evropske države. A one to čine uglavnom kruto, zidovi su sve viši, a sve manja spremnost da se prihvati prelivanje dela bede sa bliskog i srednjeg Istoka ili iz Afrike. „EU je pala na ispitu koherentnosti i doslednosti principima na kojma je sazdana", rekao je u intervjuu za DW zaštitnik građana Saša Janković. On misli da u Srbiji štošta može da bude bolje u pogledu odnosa prema izbeglicama, ali da je generalno prilagođavanje evropskoj politici zapravo realistično. Kao i mnogi drugi, Janković ne očekuje da će izgon uskoro prestati: „Moraćemo da shvatimo da kao deo Evrope nećemo moći da budemo samo tranzitna zemlja. Moramo da shvatimo da se svet potpuno menja, činjenicom da se radi o desetinama miliona ljudi."

Pitanja geopolitike doduše uopšte ne muče petnaestogodišnjeg Sohela, ima on prečih briga. Već mesec dana je u skladištu i ne bi voleo da se tu zadrži. „Mi hoćemo da idemo sada. Jer, zima dolazi." Winter is coming – avganistanski dečak to kaže usputno, nad Beogradom je još novembarsko sunce, ali reči zvuče kao strašno upozorenje iz Igre prestola. Iza Sohela, prljavog i gladnog, kroz vrata hangara se u kontrasvetlu vide kranovi i kosturi zgrada, čuju se građevinske mašine i dovikivanje radnika, Sava se zelenkasto mreška. Tu nastaje Beograd na vodi gde će biti šoping mol kakav Balkan još video nije.

Kulturološka radionica u OŠ „Miloš Crnjanski“ u Subotici

U okviru projekta "Azilanti i migranti u našem komšiluku/informisanje i interakcija, a ne širenje straha i predrasuda" koji realizuje Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) u partnerstvu sa udruženjem građana Samoinicijativa, a u okviru programa "Jačanje vitalnosti opština kroz prevazilaženje migrantske krize" koji sprovodi UNDP uz finansijsku podršku Vlade Japana 24. oktobra je realizovana kulturološka radionica u OŠ "MIloš Crnjanski".

DSC 1018 mala
U radionici su učestvovali učenici sedmog razreda koji su zajedno sa pedagoškinjom APC/CZA diskutovali o sličnostima i razlikama između migranske i lokalne populacije, kao i koji su to najčešći stereotipi koji se javljaju u lokalnoj sredini, a tiču se migrantske populacije. Učesnici su takođe delili svoja iskustva sa migrantskom populacijom, imajući u vidu da se  Subotica i  Kanjiža već godinama nalazi na putanji migracije.

Medijska kampanja u Subotici i Kanjiži

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je u okviru projekta "Azilanti i migranti u našem komšiluku/informisanje i interakcija, a ne širenje straha i predrasuda" koji realizuje u partnerstvu sa udruženjem građana Samoinicijativa, a u okviru programa "Jačanje vitalnosti opština kroz prevazilaženje migrantske krize" koji sprovodi UNDP uz finansijsku podršku Vlade Japana, tokom oktobra organizovao medijsku kampanju kroz bilborde koji su postavljeni na prometnim mestima u Subotici i Kanjiži. Cilj kampanje je širenje svesti o položaju migranata i tražilaca azila i skretanje pažnje na poštovanje njihovih prava u Srbiji bez diskriminacije i tom prilikom su postavljene dve grupe bilbiorda sa natpisima "Ne zazirite od njih. Pomislite kako imate veliku srecu sto niste na njihovom mestu" i "Pobegli su od rata, razaranja, nasilja. Namuceni su i uplaseni. Ne zatvarajte oci i srca".

SU-02 mala
Redovnom prisutnošću na terenu i u medijima, neposrednim kontaktom sa lokalnim stanovništvom i tažiocima azila i migrantima, kao i brojnim aktivnostima u Subotici i Kanjiži, APC/CZA prati postojeću praksu i redovno izveštava stručnu i širu javnost o osetljivom položaju migranata u Srbiji.

U sredistu pažnje - Da li smo spremni za novi talas izbeglica?

IZVOR: RTS - U sredistu pažnje, 23. novembar 2016.

Zima kuca na vrata, a sve više migranata sa Bliskog istoka želi da se domogne Srbije, a potom i Evropske unije. Da li smo spremni za novi talas izbeglica? Zašto deo migranata ne želi u kolektivne centre? Kakvi su higijenski i drugi uslovi u prihvatilištima? Koliko su uspešne vojno-policijske patrole na granicama sa Makedonijom i Bugarskom?

O tome govore: Vladimir Cucić, komesar za izbeglice, Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila i Jovan Krivokapić, portparol Ministarstva odbrane.

Emisiju uređuje i vodi: Nikolina Miljković.

APC/CZA konkurs za pravnika/istraživača

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila

logo

objavljuje:

KONKURS ZA PRAVNIKA/ISTRAŽIVAČA ZA RAD NA POSLOVIMA IZ OBLASTI PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI TRAŽIOCIMA AZILA I IZBEGLICAMA U REPUBLICI SRBIJI I ISTRAŽIVANJA INFORMACIJA O ZEMLJI POREKLA


I Uslovi:

1. Diplomirani pravnik/politikolog;
2. Odlično poznavanje engleskog jezika;
3. Poznavanje rada na računaru (MS Office korisnički nivo);
4. Vozačka dozvola B kategorije (aktivni vozač).

II Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, potrebno je da dostave svoju biografiju, motivaciono pismo i preporuke o evenutalnoj ranijoj praksi u istoj ili sličnoj oblasti.

III Prijave se dostavljaju elektronskim putem na email adresu: عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. sa naznakom "Za konkurs".
IV Rok za podnošenje prijave je 10. decembar 2016. godine.

V Uz poštovanje svih prijava napominjemo da će biti kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

 

Složeni problemi u pružanju pomoći i prihvatu - primer porodice ispred Krnjače

Beograd, 17.11.2016. – Kroz primer porodice iz Avganistana ispred kampa za azil u Krnjači kod Beograda, može se sagledati problemi savremene migracije i pitanje pružanja pomoći izbeglicama na njihovom putu kroz i u Srbiji.

Pošto nisu tražili azil u policijskoj stanici došavsi prvo do Centra za azil u Krnjači kasno uveče, neobavešteni i neuki roditelji, nisu razumeli da neće moci u kamp da uđu ako prethodno nisu otišli isključivo u policijsku stanicu u Savskoj ulici u centru Beograda da traže azil, iako se nalaze ispred Kampa za azil- mesta gde bi svi koji imaju nameru da traže azil bili smešteni po zakonu. U glavama ovih ljudi nije napravljena jasna razlika između obaveze formalnog izražavanja namere da traže azil u policijskoj stanici i proste usmeno izražene namere da se u kampu zatrazi utočiste. Držeci se striktno pravila kampa, uprava centra je odbila da smesti ovu veliku porodicu u kamp bez potvrda o nameri za azil koje bi trebalo da dobiju u policijskoj stanici u Savskoj.

اِقرأ المزيد: Složeni problemi u pružanju pomoći i prihvatu - primer porodice ispred Krnjače

Balkan može da postane neka vrsta privremene tampon zone u slučaju većeg priliva, ocenio je Radoš Đurović iz Centra za pružanje pomoći tražiocima azila

Gostujući u Dnevniku N1, Đurović je naveo da će podizanje ograda u većini balkanskih zemalja, i jačanje granica dovesti do toga da se uspostavi sistem sudova, država koje će prosto zadržavati ljude na njihovoj terotoriji.

Prema njegovim rečima, u tom lancu sudova ili zona za usporavanje migracija posebno težak položaj ima Grčka kao prva zemlja EU na koju stižu migranti a u kojoj se trenutno nalazi čak 60.000 migranta. I Srbija će, dodaje, imati težak položaj, jer nije članica EU a nalazi se na samim granicama Unije.



Đurović ističe i da, prema podacima Centra za pružanje pomoći tražiocima azila, u Srbiji ima između dve i tri hiljade migranata koji nisu u sistemu i koji lutaju Srbijom. "To su ljudi koji nemaju pristup azilu, oni koji nisu naišli na dovoljno mesta u centrima ali ima i onih koji ne žele da uđu u centre".

Popraviti higijenu i povećati kapacitete

Gost emisije Sanje Šimprage na Kopernikus televiziji, Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, o tekućim problemima u sistemu azila, 09.11.2016.

 

Đurović: Rešiti problem, a ne ograničavati kretanje

Izvor: TANJUG 7. novembar 2016.

Država bi trebalo hitno da poveća smeštajne kapacitete za migrante i poboljša higijenu u centrima za azil, umesto što najavljuje ograničavanje slobode kretanja zbog pojave telesnih vaših među izbeglicama, izjavio je danas direktor Centra za zaštitu i pomoć tražilaca azila Radoš Đurović.

Kada je reč o zdravstvenoj zaštiti migranata i uopšte izbeglica, Đurović je za Tanjug rekao da država mora pre svega hitno da poveća smeštajne kapacitete da bi odgovorila broju ljudi koji dolaze i koji se tenutno nalaze u Srbiji, te da unapredi higijenske uslove u centrima za azil.

tanjug

اِقرأ المزيد: Đurović: Rešiti problem, a ne ograničavati kretanje

APC/CZA kamperom do izbeglica kojima je potrebna pomoć

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) svojim kamerpom još od izbegličke krize prošle godine redovno posećuje delove zemlje gde se okupljaju i borave izbeglice, a koje su teško dostupni ili nema prostorija predviđenih za rad i savetovanje. Kamper je donacija UUSC koji je želeo da doprinese radu našeg Centra a kako bi organizacija mogla da sprovodi pravnu i psihosocijalnu podršku tražiocima azila i drugim migrantima u svim negostoljubivim ili nepristupačnim delovima zemlje.             

20160920 171256

APC/CZA timovi zajedno sa voloterima izbeglicama pružaju informacije,pravna i psihološka savetovanja, povremeno fokusiranu humanitarnu pomoć za žene i decu i najugroženije.

DSC 0782

Izbeglicama sve teže u beogradskim parkovima

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) zajedno sa volonterima i prevodiocima svakodnevno posećuje parkove oko Autobuske stanice i Ekonomskog fakulteta, kao i objekte koji su u neposrednoj blizini, u kojima izbeglice borave.
APC/CZA pruža informacije izbeglicama i drugim migrantima o pravnoj regulativi, centrima za azil, zaštiti od zloupotrebe. APC/CZA tokom redovnih aktivnosti u parku promoviše  aplikaciju za mobilni telefon Asylum in Serbia i pomaze izbeglicama u nameri da dobiju potvrdu za centre za azil u polcijskim stanicama.

park 01

Primećen je veliki broj izbeglica u svim navedenim mestima koji u Beogradu borave u improvizovanim objektima, bez bazičnih uslova za higijenu kao što su toalet, kupatilo. Bez vode i struje, nezaštićeni od kiše, vetra i drugih nepovoljnih uslova, osećaju se zaglavljeno. Veliki broj njih iako je želeo, nije uspeo da izrazi azilnu nameru i ode u neki od centara za azil.

pak 02

Izbeglice koje se nalaze u ovim područijima su veoma uznemirene i uplašene zbog situacije u kojoj su primorani da ostanu duži vremenski period u Srbiji a nemaju ni osnovnih uslova za život.

APC/CZA konkurs za projektnog asistenta

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC-CZA) je u potrazi za mladim profesionalcima s koji bi se priključili postojećem timu na poziciji projektnog asistenta.

logo

Ukoliko ste:

- Vredni, umete da se organizujete, entuzijasti, voljni da se stručno usavršavate
- Imate odlično znanje engleskog jezika
- Poznajete i imate iskustva u asistiranju ili upravljanju projektima
- Poznajete rad na računaru (MS Office korisnički nivo);

i zainteresovani da nam se priključite, molimo vas da pošaljete vaš CV i kratko motivaciono pismo na engleskom jeziku na: عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته., sa naslovom: „Konkurs za projektnog asistenta" do 12 septembra 2016. godine.

Više informacija o našoj organizaciji možete naći na:
Web: www.apc-cza.org; www.azilsrbija.rs 
Facebook: www.facebook.com/AzilUSrbiji 
Twitter: twitter.com/APC_CZA 

APC/CZA konkurs za pravnika

CENTAR ZA ZAŠTITU I POMOĆ TRAŽIOCIMA AZILA / ASYLUM PROTECTION CENTER

Objavljuje:

KONKURS ZA PRAVNIKA/ISTRAŽIVAČA ZA RAD NA POSLOVIMA IZ OBLASTI PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI TRAŽIOCIMA AZILA I IZBEGLICAMA U REPUBLICI SRBIJI I ISTRAŽIVANJE INFORMACIJA O ZEMLJI POREKLA

logo

I Uslovi:

1. Diplomirani pravnik/politikolog;
2. Odlično poznavanje engleskog jezika;
3. Poznavanje rada na računaru (MS Office korisnički nivo);
4. Vozačka dozvola B kategorije (aktivni vozač).

II Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, potrebno je da dostave svoju biografiju, motivaciono pismo i preporuke o evenutalnoj ranijoj praksi u istoj ili sličnoj oblasti.

III Prijave se dostavljaju elektronskim putem na email adresu: عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. sa naznakom "Za konkurs".
IV Rok za podnošenje prijave je 29. avgust 2016. godine.

V Uz poštovanje svih prijava napominjemo da će biti kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

APC/CZA u prihvatnim centrima u Adaševcima i Šidu

APC/CZA tim svakodnevno posećuje prihvatne centre u Adaševcima i Šidu. Većina migranata koju tu zatičemo je bezuspešno pokušala da pređe granicu sa Mađarskom, a neki od njih i sa Hrvatskom. Suočeni sa neuspesima i različitim oblicima maltretiranja i pritisaka, razmišljaju i o ostajanju u Srbiji.

Od našeg tima mogu da dobiju informacije o azilnoj proceduri, te o njihovim pravima i obavezama tokom boravka u Srbiji u okviru projekta koji se realizuje uz podršku Ambasade Kraljevine Holandije.

image-0-02-01-7b57fb04a72131c3bd026467f60f886484bf6d9ac091aca96cdb21c170a90b0c-V

Kod migranata najčešće nailazimo na zbunjenost zbog netačnih, nedoslednih, dvosmislenih informacija ili nedostatka istih, čime se pojačava neizvesnost, te i njihova zabrinutost. Iscrpljeni su putem koji je nosio sa sobom različite psihičke i fizičke napore. I kod muškaraca i kod žena srećemo snažne emocije tuge, razočarenja i besa. Deo njihovih snova je raspršen u zemlji porekla, a deo u suočavanju sa zatvorenim granicama.

Prepoznajući ove probleme, organizujemo individualna i grupna psihološka savetovanja kako bi se migranti što brže i uspešnije adaptirali na aktuelnu situaciju u kojoj su se našli.

image-0-02-01-855b1ed619f4689520a399b07c7f27448d0cfa012951bac0a432479e5ef0fc0d-V

Važno je da znaju da su mnoge njihove reakcije zapravo normalan način reagovanja na okolnosti u kojima se nalaze, a koje zahtevaju povećane kapacitete nošenja sa problemima.

Bazični osećaj sigurnosti je narušen kod mnogih – taj osećaj se vraća smeštanjem u prihvatni centar gde je migrantima obezbeđeno mesto za spavanje, hrana, voda. Njihov osećaj sigurnosti dalje jačamo kroz informisanje i emotivnu podršku.

image-0-02-01-52598406ec1da12c176334ef926862c87de54ae4734a4f3ce02d05c9348d4526-V

Majkama sa malom decom tim APC/CZA deli liflete o zaštiti dece na putu, štampane u okviru projekta "Podrška majkama i deci u centrima za azil i Beogradu" koji finansira Ambasada Sjedinjenih Američkih Država. 

Volonteri APC/CZA svakodnevno sa izbeglicama u parku

Tim volontera APC/CZA je zajedno sa prevodiocima svakodnevno u beogradskim parkovima u kojima borave izbeglice poreklom iz Avganistana, Iraka, Sirije, Pakistana, Šri Lanke. Naši volonteri pružaju informacije o azilnom sistemu u Srbiji, pravima i obavezama, vrstama zaštite, predstavljaju aplikaciju za mobilni Asylum in Serbia a porodicama dele i liflete zaštiti dece na putu.

DSC 0007

Otkako je situacija na granici sa Mađarskom izuzetno teška i kako je većina ljudi koje srećemo u parku iskusila nasilje mađarske granične policije, vratili su se u beogradske parkove. Čujemo priče da se plaše ali i da neće odustati i da će naći način da dođu do svojih prodica. Nakon loših iskustava sa bugarskom policijom, plaše se da odu u stanicu i izraze azilnu nameru.

IMG-20160729-WA0013

Među APC/CZA volonterima ima studenata domaćih i stranih fakulteta, zaposlenih, nezaposlenih koji žele da pomognu izbeglicama a pre svega im pruže prijateljsku podršku i informacije o boravku u Srbiji.

VIŠE FOTOGRAFIJA IZ PARKA POGLEDAJTE U GALERIJI FOTOGRAFIJA

Pravno savetovanje tražilaca azila u Sjenici i Tutinu

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) pruža pravnu pomoć u svim centrima za azil u Srbiju i svakodnevno je na terenu sa izbeglicama.

U situacijama velikog priliva izbeglica koje vrlo često nemaju informacije o svom statusu, pravima i obavezama, APC/CZA pruža informacije o azilu, vidovima zaštite, šta je legalno a šta ne. U centrima za azil, APC/CZA pravnik u prisustvu prevodioca predstavlja azilnu proceduru i zastupa tražioce azila pred svim državnim organima.

sj r v08                                                                                                              Centar za azil u Sjenici

 

tut pravno mala                                                                                                                 Centar za azil u Tutinu

Đurović: Situacija teška, ali moramo pokazati humanost

BEOGRAD, 16. juli – Direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoci tražiocima azila Radoš Đurović ocenio je danas da je situacija u vezi sa migrantima veoma teška i da Srbija ne može da bude prepuštena sebi, ali i istakao da niko ne može biti sprečen da uđe u našu zemlju, ukoliko zeli da zatraži azil.

Navodeći da još nije objavljen detaljan režim postupanja vojske i policije, Đurović je naglasio da je situacija teška, te da bi možda trebalo tragati za većom pažnjom u evropskoj javnosti, jačim spoljnopolitičkim manevrima i insistirati da se ljudima omogući da zatraže azil u zemljama EU.

rados 500
On je za Tanjug rekao da je Srbija, po ustavu i zakonu, obavezna da dozvoli ulazak u zemlju svakoj osobi koja se plaši za svoj život u zemlji porekla, čak i ako ulazi nelegalno.

"Ne možemo nekoga da sprečimo da uđe u Srbiju, ako hoće da traži azil i to vojska i policija moraju da dopuste. Moramo se ponašati humano", rekao je Đurović, povodom najavljenih mera vlade za rešavanje migrantske krize.
On je istakao da je obaveza Srbije da omogući svakome ko uđe da zatraži azil, da u fer postupku donese pravičnu i brzu odluku, te da poreklo osobe ne sme unapred da prejudicira odluku.

Navodeći da je ponašanje komšija Srbije prema migrantima nehumano, Đurović je rekao da ne smemo da budemo nova Mađarska ili Bugarska.

"To je protivno našim propisima i tu ne sme da bude izgovora", rekao je Đurović.

"Izražavam sumnju u to da je moguće na ovaj način zaustaviti interkontinentalnu migraciju, to nikome nije uspelo", rekao je Đurović.
Đurović je naglasio da je situacija izuzetno teška i da Srbija ne može da bude zemlja koja je prepuštena sama sebi u centru Evrope.
Istakao je i da je sada potrebno obezbediti da se azilne procedure sprovode brzo, budući da će svi oni kojima bude zaustavljen prolaz kroz Srbiju verovatno tražiti azil.

"To će zahtevati niz tehničkih, ljudskih i drugih resursa", naveo je Đurović.

Talasanje - Izbeglički hod po balkanskom trnju

Da li je samo na papiru zatvorena migrantska ruta preko Srbije? Šta se dešava sa migrantima na granici sa Mađarskom? Zašto Evropska unija toleriše poteze Budimpešte i ostavlja Beograd na cedilu? Da li nam polazi za rukom da migranti po dobrom pamte Srbiju, njene institucije, civilno društvo i građane?


Pravno savetovanje u centru za azil u Krnjači

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) od početka azilnog sistema pruža pravnu i psihosocijalnu pomoć tražiocima azila u svim centrima za azil u Srbiji kao i pograničnim područjima i prihvatnim centrima.

Povećan broj izbeglica koje nakon zatvaranja rute, uz pomoć krijumčara ulaze u Srbiju, uglavnom spavaju u centru za azil u Krnjači gde se većina veoma kratko zadržava.

kr pr 01

Tim APC/CZA je svakodnevno u kampu radi sa izbeglicama, pruža informacije o azilu i zastupa tražioce azila u svim fazama azilnog postupka. 

kr pr 02

Veliki broj izbeglica iz Sirije, Iraka, Avganistana je zabrinut šta će se dešavati sa njima, bili su maltretirani tokom puta, više puta prevareni. Sa decom koja mesece provode na putu, u nehigijenskim uslovima, bez pravne i psihološke pomoći, velike porodice spadaju u posebno osetljive grupe. 

kr pr 03

Konkurs za pravnika-Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila

CENTAR ZA ZAŠTITU I POMOĆ TRAŽIOCIMA AZILA / ASYLUM PROTECTION CENTER

Objavljuje:

KONKURS ZA PRAVNIKA ZA RAD NA POSLOVIMA IZ OBLASTI PRUŽANJA PRAVNE POMOĆI TRAŽIOCIMA AZILA I IZBEGLICAMA U REPUBLICI SRBIJI
logo


I Uslovi:

1. Diplomirani pravnik;
2. Odlično poznavanje engleskog jezika;
3. Poznavanje rada na računaru (MS Office korisnički nivo);
4. Vozačka dozvola B kategorije (aktivni vozač).

II Kandidati koji se prijavljuju na konkurs, potrebno je da dostave svoju biografiju, motivaciono pismo i preporuke o evenutalnoj ranijoj praksi u istoj ili sličnoj oblasti.

III Prijave se dostavljaju elektronskim putem na email adresu: عنوان البريد الإلكتروني هذا محمي من روبوتات السبام. يجب عليك تفعيل الجافاسكربت لرؤيته. sa naznakom "Za konkurs".

IV Rok za podnošenje prijave je 15. jun 2016. godine.

V Uz poštovanje svih prijava napominjemo da će biti kontaktirani samo kandidati koji uđu u uži izbor.

 

Završna konferencija u Beogradu

U okviru projekta V4 i Zapadni Balkan "Razmena znanja i iskustava u azilu" finansiranog od strane Medjunarodnog Visegrad Fonda i Ministrarstva spoljnih poslova Koreje koji Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila sprovodi u partnerstvu sa Mađarskim helinškim komitetom iz Mađarske, Ligom za ljudska prava iz Slovačke, Organizacijom za pomoć izbeglicama iz Češke, Helsinškim odborom za ljudska prava iz Poljske, Makedonskim udruženjem mladih pravnika iz Makedonije i Programom građanskih prava 23. maja 2016. godine održana je završna konferencija u Beogradu.

Na konferenciju su predstavnici organizacija uključenih u projekat razmenili najnovije informacije i dešavanja u njihovim zemljama, naveli izmene u politikama njihovih zemlja prema pitanjima izbeglica i azilanata u prethodnom periodu. Takodje razgovaralo se o neophodnoj daljoj saradnji na pitanjima azila i migracija jer kako se i pokazalo tokom sprodjenja samog projekta ovo pitanje je regionalnog i međunarodnog karaktera i pravi način za adresiranje ovog problema je zajednička saradnja i razmena iskustava i najboljih praksi.

DSC 3366

Fotografije sa konferencije možete pogledati OVDE

Raste broj migranata u beogradskim parkovima

Kroz beogradske parkove u okolini autobuske i železničke stanice svakodnevno prolazi oko 200 ljudi. Neki od njih se ne zadržavaju duže od jednog dana, dok većina boravi oko 2-3 dana ili više. Najviše ljudi i dalje dolazi iz Avganistana i Pakistana, zatim iz Sirije, Iraka, Irana, Alžira, Maroka i ostalih zemalja. Jezici koje govore su različiti, ali sve njih povezuje zajednička muka situacije u kojoj su se zbog različitih životnih okolnosti našli.

pa1m

اِقرأ المزيد: Raste broj migranata u beogradskim parkovima

Rad sa tražiocima azila u Centru za azil u Krnjači

APC/CZA tim svakodnevno realizuje svoje aktivnosti sa migrantima i tražiocima azila smeštenim u Centru za azil u Krnjači i trudi se da im pre svega pruži informacije o tome gde se nalaze i koja prava i mogućnosti imaju tokom boravka u Srbiji. Za one koji se odluče da uđu u azilnu proceduru, pravnici APC/CZA ih detaljno uvode u nju i prate tokom čitavog njenog trajanja.

kr1
Pored pravne pomoći, APC/CZA psiholozi i pedagozi realizuju individualna i grupna savetovanja i različite vrste radionica koje im pomažu u adaptaciji na novu sredinu. Uz pravnu i psihosocijalnu pomoć, APC/CZA tim redovno donosi i humanitarnu pomoć u vidu odeće i sredstava za higijenu koju deli svima kojima je to neophodno.

Više fotografija možete pogledati ovde.

Poseta migrantima u Preševu 13.05.2016.

Tim APC/CZA je 13. maja posetio migrante u Tranzitnom centru u Preševu. Mali broj njih, poreklom iz Sirije, Avganistana i Iraka u centru se nalazi od sredine februara kada su tu dovezeni iz Šida.

pr 01

اِقرأ المزيد: Poseta migrantima u Preševu 13.05.2016.

Deljenje informacija migrantima u okolini autobuske i železničke stanice

Tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) svakodnevno obilazi mesta okupljanja migranata u Beogradu, pre svega Glavnu Autobusku i Železničku stanicu, kao i okolne parkove. Pored deljenja humanitarne pomoći u vidu odeće, obuće i sredstava za higijenu, izbeglicama se pružaju i informacije koje im olakšavaju boravak u Beogradu i Srbiji.

Tim APC/CZA migrantima predstavlja aplikaciju "Asylum in Serbia" u okviru koje mogu pronaći korisne informacije o zakonskoj regulativi u Srbiji i na koji način mogu da zatraže azil, šta da urade ukoliko neko pokuša da ih zloupotrebi, mape, kontakti bolnica, policijskih stanica, cene hostela i hotela, kao i informacije o novostima u evropskoj migratornoj politici.

APC/CZA predstavnici delili pomoć izbeglicama u beogradskim parkovima / utorak, 19. april 2016.

U okviru svojih redovnih poseta parkovima kod autobuske stanice i Ekonomskog fakulteta, predstavnici Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila su izbeglicama koje borave u parkovima delili pomoć u vidu sredstava za održavanje higijene, odeće i obuće i pružali informacije.

DSC 2826

اِقرأ المزيد: APC/CZA predstavnici delili pomoć izbeglicama u beogradskim parkovima / utorak, 19. april 2016.

Deljenje pomoći i pružanje informacija izbeglicama u beogradskim parkovima / ponedeljak, 18. april 2016.

U ponedeljak, 18. aprila 2016. godine, a u okviru svojih redovnih poseta parkovima u blizini autobuske stanice u Beogradu, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) delio je izbeglicama odeću, obuću i pružao informacije.

DSC 2796-2

اِقرأ المزيد: Deljenje pomoći i pružanje informacija izbeglicama u beogradskim parkovima / ponedeljak, 18....

"Šta sa izbeglicama posle zatvaranja balkanske rute?"

Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je održao konferenciju za novinare
TEMA: "Šta sa izbeglicama posle zatvaranja balkanske rute?"

U Srbiji se trenutno nalazi oko 2.000 izbeglica. Tema današnje konferencije za novinare je bila posvećena njihovom položaju, pravnom statusu i problemima sa kojima se migranti suočavaju. Takođe, posebna pažnja je bila posvećena novim izazovima koje je Srbiji donela izbeglička kriza, posle zatvaranja balkanske rute.

Govornici su bili: Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pružanje pomoci tražiocima azila i Jana Stojanović, šef sektora psihosocijalne zaštite

APC/CZA deli pomoć i pruža informacije izbeglicama u beogradskim parkovima / sreda, 13. april 2016.

U okviru svojih redovnih poseta parkovima u blizini autobuske stanice u Beogradu, u sredu, 13. aprila 2016. godine, tim Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) delio je izbeglicama odeću, obuću i pružao informacije.

DSC 2707

اِقرأ المزيد: APC/CZA deli pomoć i pruža informacije izbeglicama u beogradskim parkovima / sreda, 13. april 2016.

Tako stoje stvari

izvor: RTS, 11. april  2016.

Da li će 2016. ponovo biti godina migranata ili se takva kriza ne može ponoviti? O tome pričamo sa Radošem Đurovićem iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

Grčka je počela evakuaciju migranata iz Idomenija

idomeni-1-2

Atina/Idomeni, 26. mart (foto: ANA-MPA / Nik Arvanitidis) – Grčka je počela evakuaciju migranata iz glavnog kampa u Idomeni na granici Grčke i Makedonije, pošto je usporen priliv izbjeglica na ostrva u Egejskom moru, izjavili su u subotu grčki zvaničnici.

اِقرأ المزيد: Grčka je počela evakuaciju migranata iz Idomenija

Dobrodošlica za Asju i Jasemin u osnovnoj školi u Krnjači

Asja

Krnjača, 16.mart – Među stotinjak umornih, zabrinutih  lica u Centru za azil u Krnjači, gde su smeštene izbeglice iz Irana, Somalije, Maroka, ali i Sirije, Avganistana koje je  odluka o zatvaranju balkanske rute zatekla u Srbiji, ili su ovde vraćeni iz Hrvatske, smeh i užurbanost dve sirijske devojčice deluje gotovo jeretički. Devetogodišnja Asja i njena osmogodišnja sestra Jasemin ovde su sa roditeljima oko tri nedelje, a od pre nekoliko dana krenule su na nastavu u osnovnu školu u Krnjači. Upisane su u drugi razred, pakuju školsku torbu svako jutro, raduju se novim  drugarima i sedaju u školske klupe kao sva deca u Srbiji njihovih godina.

Ali nisu Asja i Jasemin kao sva druga deca u Srbiji ili negde drugo gde nema rata. One su iz Sirije. Njihova porodica pobegla je od rata, razaranja, straha i krenula na opasan i težak izbeglički put ka  Nemačkoj. Zaustavljeni su na granici Hrvatske. Sada su u Srbiji. Jedno  vreme proveli su u Adaševcima, posle su se smestili kod prijatelja u Beogradu, nadajući se da je pitanje dana kada će krenuti dalje… a onda su se morali pomiriti sa tim da do daljnjeg ostaju ovde. Sa azilnim potvrdama dobili su smeštaj u Centru za azil u Krnjači, među ljudima sličnih ili istih sudbina. Tu smo ih i upoznali.

Kako, kao i do sada svakodnevno obilazimo ljude u Centru, u psihološkim radionicama pokušavamo da ih osnažimo, informišemo ih o njihovim pravima, statusu u Srbiji, a posebno se trudimo oko dece, da ih koliko god je to moguće uključimo u normalan život, Asja i Jasemin su nam bili prioritet. U stvari škola nam je bila prioritet, jer bez škole i kontakta sa vršnjacima nema ni privida normalnog života za ovu decu.

اِقرأ المزيد: Dobrodošlica za Asju i Jasemin u osnovnoj školi u Krnjači

Šta se desilo sa evropskim saosećanjem za izbeglice?

izvor: TALASANJE 8. mart  2016.

Proleće i topliji dani migrantima donose zimu i hladan doček. Utočište, podršku, smeštaj, zamenjuju zidovi, sila, zabrane ... Šta se desilo sa evropskim saosećanjem za izbeglice?

O porukama samita Evropska unija - Turska za Talasanje govore dopisnici Radio Beograda iz Brisela i Atine i gosti u studiju: Jelica Minić, predsednik Foruma za međunarodne odnose Evropskog pokreta u Srbiji i Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.

EU i Turska: Sporazum o rešavanju izbegličke krize?

Izvor: RTV Pink | 09. mart 2016.

Šta se dešava na Balkanskoj ruti, koliko izbeglica ostaje zaglavljeno na ruti i koja je njihova sudbina...

Gosti: Radoš Đurović, Mijo Krešić, Ivan Gerginov

Autori: Jovana Joksimović i Srđan Predojević

 

أنت هنا: Vesti