Azilni kutak u Osnovnoj školi "Mile Dubljević" u Bogovađi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 17 Mart 2014
Azilni kutak u kojem su učestovali učenici petog razreda isturenog odeljenja Osnovne škole "Mile Dubljević" u Bogovađi, organizovao je Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) u saradnji sa Osnovnom školom "Mile Dubljević" 13.marta. Učenici su oslikavali eko cegere koji će potom biti poklonjeni lokalnim meštanima. Učenici su tom prilikom napisali i pisma deci azilantima.
Švedska traži podelu odgovornosti oko izbeglica
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Mart 2014
IZVOR: Euroactiv 10.03.2014.
Švedski ministar za migracije Tobijas Bilstrem (Billstroem) pozvao je Evropsku komisiju da preduzme korake protiv zemalja koje ne primenjuju pravila EU o podeli odgovornosti kada je reč o prihvatu izbeglica. On je rekao da je 90% tražioca azila samo u devet članica EU i da je tim zemljama sada dosta takve situacije. Većina migranta ulazi u EU preko Grčke i Italije ali malo njih traži azil u tim zemljama već odlaze na sever. Od 80.000 Sirijaca koji su do sada zatražili zaštitu u Evropi više od 50.000 je otišlo u Švedsku i Nemačku.
Evropska komesarka za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrem (Cecilia Malmstroem), istražuje slučajeve kršenja propisa o migracijama u 12 članica EU i najavila je da će protiv članica koje krše propise pokrenuti proceduru ako nešto ne promene.
Švedski ministar za migracije je rekao da ne smatra validnim argument Italije i Grčke da zbog finansijske krize ne mogu da prihvate više izbeglica. "Ne zaboravimo da je Italija članica G20", rekao je on.
FRONTEX: Najveći broj ljudi koji ilegalno ulazi u Evropu potiče iz Sirije
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Mart 2014
Novi izveštaj koji je objavila Evropska agencija za upravljenje operativnom saradnjom na spoljnim granicama (FRONTEX) ukazuje da najveći broj ljudi koji su uhvaćeni u ilegalnim prelasku granice u trećem kvartalu 2013. godine (periodu od jula do septembra 2013. godine) potiče iz Sirije. Prema ovom izveštaju, ukupno 13 963 Sirijca je podnelo zahtev za azil u istom periodu, što je skoro duplo više nego u periodu od aprila do jula 2013. godine. Više od dve trećine zahteva je podneto u Švedskoj, Nemačkoj i Bugarskoj.
Prema najnovijem izveštaju, ukupno je 42 618 migranata otkriveno u ilegalnom prelasku granice neke održava Evropske unije u periodu od jula do septembra 2013. godine, skoro duplo više u odnosu na isti period u 2012. godini. FRONTEX naglašava da je broj ljudi koji je do Evrope došao pomorskim putem veći nego za vreme najvećeg priliva izbeglica tokom Arapskog proleća 2011. godine.
Opširnije: FRONTEX: Najveći broj ljudi koji ilegalno ulazi u Evropu potiče iz Sirije
Glas ujedinjene Evrope poziva na pomoć sirijskim izbeglicama
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 06 Mart 2014
Evropski savet za izbeglice i migrante (ECRE) u saradnji sa preko 100 partnerskih organizacija u 34 zemlje 6.marta 2014. godine je pokrenuo kampanju Evropa reaguje danas.
Do početka marta 2014. godine 81 000 sirijskih izbeglica je potražilo zaštitu u zemljama Evropske unije, Norveškoj i Švajcarskoj što predstavlja samo 3 % od ukupnog broja ljudi koji su pobegli iz Sirije. Uzimajući u obzir podatke da je skoro 130 000 ljudi poginulo od početka siriskog sukoba 2011. godine, a da se procenjuje da će do kraja 2014. godine broj sirijskih izbeglica dostići 4 miliona ljudi sirijski sukob prerasta u najveću humanitarnu krizu novijeg doba.
Na http://www.helpsyriasrefugees.eu/# možete dati svoj glas za sirijske izbeglice i podstaći evropske lidere da preduzu akciju i tako podržite sledeću kampanju;
Mi, narodi Evrope, pozivamo evropske lidere da preduzmu hitne korake u cilju pružanja pomoći izbeglicama iz Sirije, tako što će podržati sledeće tri mere:
1. Obezbedite izbeglicama bezbedan ulaz u Evropu
Izbeglicama su na raspolaganju veoma male mogućnosti da putuju do Evrope bezbedno i legalno. Oni koji žele da dođu do Evrope ili stavljaju svoje živote u ruke krijumčara ili se suočavaju sa putovanjima koja ih dovode u životnu opasnost.
Evropski lideri moraju da obezbede izbeglicama iz Sirije bolji prilaz Evropi, ublažavanjem viznih ograničenja i značajnim povećanjem broja mesta za smeštaj izbeglica – iznad i izvan nacionalnih kvota i obezbeđenjem drugih načina za prihvatanje izbeglica preko ambasada u regionu.
2. Zaštitite izbeglice koje stižu na evropske granice
Životi su u opasnosti na samom pragu Evrope. Mnoge izbeglice rizikuju život započinjući opasna putovanja kopnom i morem, da bi bile direktno vraćene čim stignu do evropskih granica.
Evropski lideri moraju da stanu na kraj povratku izbeglica sa granica i da osiguraju spas ljudima u nevolji. Prema ljudima koji prežive put do Evrope mora se ophoditi humano i njihova potreba za zaštitom mora se pravedno procenjivati.
3. Spojite porodice razdvojene krizom
Rat u Siriji je razdvojio mnoge porodice. Bekstvo deli porodice i često dovodi do duge razdvojenosti. Ostali, čiji su članovi porodice u Evropi, ostaju zarobljeni usred krize, onemogućeni da se ponovo sjedine sa svojim voljenima zbog složenih viznih i administrativnih procedura.
Evropski lideri moraju da rade na ponovnom spajanju članova razdvojenih porodica, tako što će im pomoći da se lako priključe svojim voljenima u Evropi. Članovi porodica ne bi trebalo da budu izloženi dugim i teškim administrativnim procedurama.
Azilanti kao svoji
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 06 Mart 2014
IZVOR: Večernje novosti 6.februar 2014.
U Sjeničkom hotelu „Berlin" i bivšoj upravnoj zgradi kombinata „Jelak" u Tutinu, speciijano adaptiranoj za smeštaj azilanata, trenutno boravi oko 70 nevoljnika sa svih strana sveta. Listom beže od rata i bede i svima je cilj isti: dokopati se Evrope, po mogućstvu Skandinavije.
Poverenik Komeserijata za izbeglice i migracije u Sjenici, Behudin Zekoć, kaže da azilanti ovde imaju pristojan smeštaj, odgovarajuću higijenu, potrebnu zdravstvenu zaštitu, po tri obroka dnevno i potpunu slobodu kretanja.
„Od dolaska prve grupe koja je ovamo stigla iz drugih centara u Srbiji, početkom decembra 2013.godine nismo zabeležili ni najmanji incident. Sjeničani su ih odlično prihvatili, ali je ipak od prvih azlanata ovde još samo desetak njih, uglavnom Afrikanaca" naglašava Zekić.
Uprava kriminalističke policije MUP-a razbila osmočlanu kriminalnu grupu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 06 Mart 2014
Srpska policija je 5.marta 2014. godine uhapsila osam članova jedne od većih kriminalnih grupa koja se bavila krijumčarenjem ljudi. Oni su, kako se sumnja, prokrijumčarili 10 imigranata iz Avganistana, preko Turske, Srbije i Mađarske do Austrije.
Akciju je sprovela Uprava kriminalističe policije (UKP) MUP Srbije, po nalogu Tužilaštva za organizovani kriminal, a u saradnji sa Upravom granične policije iz Beograda, Subotice, Novog Sada i Kikinde. Policijska istraga je vođena paralelno sa Nacionalnim istražnim biroom Mađarske, uz koordinaciju SELEC centra.
Hapšenja su usledila u sredu 5.marta 2014. godine, posle višemesečne razmene operativnih podataka i dokaza. Iza rešetaka su se našli Špend Molar Mačković (36) iz Kosovske Mitrovice, koji je označen kao organizator ove kriminalne grupe, Denis Drča (44) iz Zadra, organizator transporta, Nazmi Jakupi (52) iz Suve Reke, koordinator prihvata i Goran Bustruc (50) iz Stanišića, koji je bio prethodnica za vozače, takozvani čistač. Iza rešetaka su i Borislav Vidaković (25) iz Subotice, Miodrag Kojić (25), takođe iz Subotice i Dušan Petrović (29) iz Sente, koji su osumnjičeni za neposredno prebacivanje ljudi preko granice. Stojan Perić (29) iz Visokog je uhapšen kao vozač u ovoj grupi.
Opširnije: Uprava kriminalističke policije MUP-a razbila osmočlanu kriminalnu grupu
Obrenovac za azilante
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 27 Februar 2014
IZVOR: Vreme 26.02.2014. AUTOR: Mirko Rudić
"Nisu ljudi u Srbiji rasisti. Veruj mi: bio sam u Grčkoj", priča na čistom francuskom Mark iz Konga. U hotel "Obrenovac", ispred koga se priseća svog puta u "bolji život", stigao je pre mesec dana. Nije bio tu 27. novembra 2013. godine kada je 76 ljudi sličnih njemu, iz zavejanih šuma oko Bogovađe premešteno u Obrenovac. Čuo je za proteste koji su dočekali autobus sa tim ljudima, ali nije se uplašio: svašta je doživeo bežeći iz centralne Afrike.
Tadašnji događaji u Obrenovcu verno oslikavaju jedan od problema azilanata u Srbiji: zbog nemira na severu Afrike i Bliskom istoku svake godine je sve više i više ljudi koji sa juga (odskoro i sa istoka) prelaze srpsku granicu putujući ka zapadu Evrope. Prema državnim, ali i međunarodnim zakonima, Komesarijat za izbeglice i migracije bi trebalo da im obezbedi smeštaj i hranu, a MUP da sprovede azilni proces za one koji žele utočište u Srbiji. Nedovoljno je objekata, novca i ljudstva da se galopirajući porast broja migranata zbrine na taj način, a problem ponekad do usijanja dovodi reakcija lokalnog stanovništva koje je needukovano, nepripremljeno, a često i ispolitizovano (neredi poput obrenovačkih dešavali su se i u Banji Koviljači, selu Vračević kod Bogovađe i u Mladenovcu).
Mark iz Konga je ipak zadovoljan onim što je dobio u Srbiji: "Ovde je super. Hrana, smeštaj, sve je bolje nego u Bogovađi, a u odnosu na Grčku je neuporedivo. Jedino što nema posla ni za ljude koji ovde žive, a kamoli za nas."
Iako je ekonomska kriza vidljiva na svakom Markovom koraku kroz Srbiju, značaj "azilantske privrede" je najvidljiviji upravo u Obrenovcu. Uz rast prometa trgovačkih i ugostiteljskih radnji u blizini hotela, posle dužeg perioda hotel "Obrenovac" je prevazišao svoju ekonomski neizvesnu sudbinu preduzeća u rekonstruisanju. Već tri meseca popunjene su dve trećine kapaciteta. Nakon osam meseci bez dinara, tridesetak zaposlenih platu prima – redovno.
Tribina: Azilantska kriza- Azilanti u Srbiji i srpski azilanti u Evropi
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
- Datum kreiranja 25 Februar 2014
U Domu Omladine je 21.februara 2014. godine održana tribina Bioetičkog društva Srbije Azilantska kriza - Azilanti u Srbiji i srpski azilanti u Evropi na kojoj su govorili Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Marijana Savić, direktorka Udruženja građana za borbu protiv trgovine ljudima Atina i Sena Marić, istraživačica Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila rekao je da je u poslednje vreme migracija kroz Srbiju značajno povećana, prvenstveno usled povoljnog geografskog položaja Srbije. U prilog tome govori i podatak da je prošle 2013. godine u Srbiji bilo podneto 5065 zahteva za azil, dok je samo u januaru 2014. godine podneto skoro 1000 zahteva. Migracije su jedan jako složen fenomen i naše društvo a prvenstveno državni organi još uvek nisu adekvatno odgovorili na sve izazove koje migracije nose sa sobom. Pre svega svedoci smo problema u pogledu funkcionisanja azilne procedure, smeštaja tražilaca azila, pitanja kontrola granica i poštovanja prava tražilaca azila.
Fotografije sa tribine možete pogledati OVDE
Opširnije: Tribina: Azilantska kriza- Azilanti u Srbiji i srpski azilanti u Evropi
Tribina: Azilantska kriza
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 13 Februar 2014
Na tribini Bioetičkog društva Srbije - Azilanti u Srbiji i srpski azilanti u Evropi koja će se održati 21. februara 2014. godine sa početkom u 19:00 u Domu omladine Beograda govore: Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Marijana Savić, direktorka nevladine organizacije Atina i Sena Marić, istraživač u Centru za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Srbija već nekoliko godina predstavlja tranzitnu zemlju u lancu interkontinentalnih migracija iz Afrike i Azije u Evropu, što je uslovilo značajan porast broja tražilaca azila u Srbiji u mladom azilnom sistemu uspostavljenom 2008. godine. Građani su se po prvi put u mestima gde žive susreli sa strancima drugih rasa, kultura i civilizacija ili čitali u medijima o imigrantima koji borave u lokalnim sredinama u unutrašnjosti Srbije.
Deca iz Lajkovca za vršnjake azilante
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 17 Februar 2014
Deca azilanti i njihovi vršnjaci iz obližnje škole, kroz kreativne radionice ili tzv. azilni kutak, upoznaju jedni druge.
Azilanti su veoma osetljiva socijalna grupa. Posebno su ranjiva deca, kojih je u Srbiji samo prošle godine bilo više od 700. Ovo je priča o projektu u kojem deca pomažu deci.
Lajkovac je opština u zapadnoj Srbiji s nešto više od 15 000 stanovnika. Poslednjih meseci o toj opštini se najčešće govorilo zbog naselja Bogovađa, u kojem se nalazi Centar za azilante. Zbog kojih se protestovalo. Ali, iz Kluba mladih šalje se neka druga poruka.
Dva puta mesečno, u saradnji sa Centrom za zaštitu i pomoć tražiocima azila, lokalnom osnovnom školom 'Mile Dubljević', Kulturnim centrom 'Hadži Ruvim', a sve uz podršku opštine, ovaj klub posećuju posebni gosti.
Deca azilanti i njihovi vršnjaci iz obližnje škole, kroz kreativne radionice ili tzv. azilni kutak, upoznaju jedni druge. Bez predrasuda. I raduju se novom susretu. Kao azilant iz Eritreje, Dali (13), koji se u Bogovađi nalazi tek dve sedmice.
Azilni kutak - Uspomene na Srbiju
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 13 Februar 2014
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je u saradnji sa Osnovnom školom "Mile Dubljević" i Kulturnim centrom "Hadži Ruvim" iz Lajkovca, uz podršku centra za azil u Bogovađi, organizovao Azilni kutak 13. februara u Klubu mladih. U radionici su učestvovali deca azilanti iz Bogovađe i učenici lokalne škole koji su ilustrovali keramičke šolje porukama ohrabrenja i motivima Lajkovca i Srbije. Kao iznenađenje, mladi Lajkovčani su gostima napravili pisma i čestitke.
Više fotografije možete pogledati na WWW.AZILBOGOVADJA.RS
Bavarska za nove mere protiv azilanata iz bivše Jugoslavije
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 13 Februar 2014
IZVOR: Danas 13. 02.2014.
Ministar unutrašnjih poslova Bavarske Joahim Herman (Joaćim Herrmann) zatražio je od savezne vlade u Berlinu da preduzme mere za ograničavanje broja azilanata iz zemalja bivše Jugoslavije i iz Albanije. Herman je rekao da je reč o "masovnoj zloupotrebi prava na azil" koja mora da bude ograničena i predložio da se azilantima iz ovog regiona ukine državna pomoć zbog koje, kako smatra, mnogi i doalze u Nemačku. Ministar je rekao da ogroman broj zahteva za azil iz ovih zemalja šteti azilantima iz drugih delova sveta kojima je zaštita stvarno potrebna.
"Zbog njihovih zahteva za azil (ljudi iz bivše Jugoslavije) znatno se produžava vreme obrade zahteva ljudi iz zemalja u kojima zaista može da se govori o političkom progonu", rekao je Herman.
Prošle 2013. godine je na listi zemalja iz kojih je u Nemačku došlo najviše podnosilaca zahteva za azil na prvom mestu bila Srbija, sa 18.001 zahtevom, što je porast za 40 odsto u odnosu na 2012.godinu.
Na četvrtom mestu liste za 2013.godinu se nalazi Makedonija sa 9.418 zahteva za azil (porast od 36,7 odsto), na šestom Bosna i Hercegovina sa 4.847 (porast od 104,4 odsto) i na sedmom Kosovo sa 4.423 zahteva za azil (porast od 74,5 odsto).
Opširnije: Bavarska za nove mere protiv azilanata iz bivše Jugoslavije
Na jugu Srbije uhvaćeno oko 7 000 ilegalnih migranata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 13 Februar 2014
Na području opština Preševo i Bujanovac u graničnom pojasu s Makedonijom, 2013. godine je 6 000 ilegalnih migranata sprečeno da uđe u Srbiju, a još 749 je uhvaćeno u tranzitu, izjavio je šef odseka pogranične policije za strance u Policijskoj upravi Vranje, Boban Arizanović.
Arizanović je 13. februara 2014. godine rekao da je najveći broj ilegalnih migranata sprečen na granici s Makedonijom i administrativnoj liniji sa Kosovom, a daleko manji broj prelazaka sprečen je na granici s Bugarskom.
"Osim migranta uhvaćenih u 'zelenoj liniji' još 749 ilegalnih migranta uhvaćeno je dok su bili 'u kanalu' - pošto su ilegalno prešli granicu i bili u tranzitu preko područja koje je u nadležnosti PU Vranje. Protiv 81 počinioca osumnjičenog za prevoz ovih ilegalnih migranata podneto je 56 krivičnih prijava 2013. godine", kazao je Arizanović.
Po njegovim rečima, iako je iz pravca Bugarske najmanji broj pokušaja prelazaka ilegalnih migranta, i taj broj se 2013. godine udvostručio, dok iz pravca Makedonije granicu pokušavaju da pređu ilegalni migranti koji dolaze iz pravca Grčke, gde ih prema policijskim podacima ima oko 100 000.
Srbija opet prva po broju zahteva za azil u Nemačkoj
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 07 Februar 2014
Srbija je u januaru 2014.godine opet bila na prvom mestu po ukupnom broju zahteva za azil u Nemačkoj, pokazuju podaci koje je nemačka Savezna služba za migracije i izbeglice objavila 07. februara 2014. godine, koje je saopštilo Ministarstvo unutrašnjih poslova te zemlje.
Od ukupno 14 463 podnetih zahteva za azil u Nemačkoj u januaru 2014. godine, građani Srbije su podneli 2 548 zahteva, od čega 1 776 prvi put, dok je 777 ponovljenih zahteva.
Srbija je i decembru 2013.godine prednjačila sa 2 416 zahteva, kao i u novembru sa 2 613 zahteva za azil.
Opširnije: Srbija opet prva po broju zahteva za azil u Nemačkoj
Uhapšen zbog krijumčarenja ljudi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 11 Februar 2014
IZVOR: B 92 11. februar 2014.
Policijska uprava u Kragujevcu saopštila je da je 11.februara 2014. godine u Arandjelovcu uhapšen A.M. (28) iz Vrnajčke Banje zbog sumnje da je izvršio krivično delo krijumčarenja ljudi.
Kako je navedeno u saopštenju, A.M. je uhapšen kada je policija u Aranđelovcu zaustavila automobil "mercedes" u kome se nalazilo pet stranih državljana, starosti od 20 do 30 godina, od kojih su četvorica iz Eritreje i jedan iz Somalije.
"Postoje osnovi sumnje da je A.M. za 100 evra i plaćene troškove potrošenog goriva, od strane, za sada nepoznate osobe, bio angažovan da petoricu emigranata, koji su ilegalno ušli iz Makedonije, iz Bujanovca preveze preko teritorije Republike Srbije", navedeno je u saopštenju.
Lanac krijumčarenja ljudima, koji su preko teritorije Srbije pokušali da se domognu neke od zemalja zapadne Evrope, presekli su pripadnici policijske stanice u Aranđelovcu.
A.M. će 12. februara 2014. godine, uz krivičnu prijavu, biti sproveden zameniku osnovnog javnog tužioca u Aranđelovcu, a protiv petorice stranih državljana biće pokrenut prekršajni postupak zbog nedozvoljenog ulaska na teritoriju Srbije, posle čijeg sprovođenja će biti preduzete mere predviđene Zakonom o strancima.
U Evropskom parlamentu usvojena Rezolucija o ženama migrantima bez dokumenata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 07 Februar 2014
IZVOR: ECRE 07.02.2013.
Rezolucija poziva države članice Evropske unije da razdvoje imigracionu politiku od pristupa obrazovnim, zdravstvenim uslugama i procesuiranju zločina nad neprijavljenim ženama migrantima. Takva razlika bi omogućila da žene migranti koje nemaju dokumenta ostvare svoja osnovna prava, bez obzira na njihov pravni i boravišni status ali i da prijave eventualno nasilje koje doživljavaju bez straha od hapšenja i deportacije.
Rezolucija poziva zemlje članice Evropske unije da osiguraju da žene migranti bez dokumenata imaju mehanizme da pokrenu postupak protiv zloupotrebe poslodavca. Države članice takođe trebaju da osiguraju da sve žene migranti koje su bile žrtve zlostavljanja ili rodno zasnovanog nasilja, uključujući i migrantkinje koje su eksploatisane u industriji prostitucije, dobiju zaštitu i podršku i da im se razmotri zahtev za dobijanje azila ili dozvole boravka iz humanitarnih razloga. Rezolucija obuhvata slučajeve neprijavljenih žena migranata koje su bile žrtve nasilja ili kojima je odbijen pristup sigurnim kućama za žrtve nasilja i za žene koje se nalaze u pritvorskim centrima za migrante. Države članice su pozvane da hitno i u potpunosti razmotre sve navodne zloupotrebe pritvorenih migrantkinja i da pronađu humaniju alternativu od pritvorskih centara.
Otvorena i sigurna Evropa- šta dalje?
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 07 Februar 2014
Usled isticanja Stokolmskog programa krajem 2014. godine, Evropski savet će u junu 2014. godine usvojiti strateške smernice za pitanja pravde i unutrašnjih poslova u Evropskoj uniji. U kontekstu rasprave o budućnosti unutrašnje politike, komesar Evropske unije za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrem je bila domaćin konferencije „Otvorena i sigurna Evropa- šta dalje?", održane 29. i 30. januara 2014. godine, koja je okupila predstavnike država članica, članove Evropskog parlamenta i nacionalnih parlamenata zemalja članica, predstavnike relevantnih međunarodnih organizacija, organizacija civilnog društva...
Jedna od tema konferencije bila je i legalni putevi za pristup azilu u Evropi.
„Evropa treba da načini još jedan iskorak kako se nesreće, kao ona kod Lampeduze 2013. godine ne bi opet ponovile. Potrebna nam je Evropa koja je otvorena prema svetu, Evropa koja garantuje zaštitu i poštovanje ljudskih prava za ljude koji beže od konflikta i progona. Danas, tražioci azila moraju da angažuju krijumčare kako bi došli do Evrope. Skoro da ne postoji legalan način na koji oni mogu da dođu do Evrope. Mi moramo da pronađemo adekvatniju soluciju kako bismo obezbedili da ljudi koji imaju opravdane razloge za traženje zaštite sigurno dođu do Evrope" izjavila je Sesilija Malmstrem, komesarka za unutrašnje poslove Evropske unije na otvaranju konferencije.
Avganistan: Zlostavljanje žena po zakonu
- Detalji
- Kategorija: Avganistan
- Datum kreiranja 05 Februar 2014
IZVOR : The Guardian 05.02.2014.
Mala promjena avganistanskog krivičnog zakona imaće ogromne posledice u zemlji u kojoj su 'ubistva iz časti' i prisilni brakovi svakodnevica. Naime novi avganistanski zakon će omogućiti muškarcima da fizički napadaju svoje žene, decu i sestre, bez straha od sudskog kažnjavanja.
Time je neutralisan dugogodišnji spori napredak u ograničavanju zloupotreba žena u ovoj zemlji, koja toleriše "ubistvo iz časti", prisilna venčanja i teška zlostavljanja u porodici.
Sesilija Malmstrem: Traže nam da vratimo vize
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 04 Februar 2014
IZVOR: Večernje novosti 03.02.2014.
Evropski komesar za unutrašnje poslove, Sesilija Malmstrem, o vraćanju viznog režima: NEKE DRŽAVE VEĆ POMINJU MOGUĆNOST SUSPENZIJE
Evropska komisija još nije dobila zvaničan zahtev neke od članica za suspenziju bezviznog režima koji bi mogao da bude primenjen i na Srbiju. Ali, neke države EU već su neformalno razgovarale o mogućnosti suspenzije.
To poručuje Sesilija Malmstrem, evropski komesar za unutrašnje poslove, koja predlaže našim vlastima niz poteza kako Srbija ne bi opet bila okružena „viznim bedemom":
- U našem poslednjem izveštaju preporučili smo Srbiji da razmotri preduzimanje određenih mera da bi smanjila „faktore podsticanja" neregularne migracije, kao što su povećanje ciljane pomoći manjinskim zajednicama, naročito Romima, ubrzanje razmene informacija i operativne saradnje sa zemljama članicama EU i susednim državama, istraga o pomagačima ilegalne imigracije, poboljšanje granične kontrole u skladu sa osnovnim pravima građana i sprovođenje kampanje informisanja putnika o njihovim pravima i obavezama.
Otvoren Centar za tražioce azila u Crnoj Gori
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 03 Februar 2014
IZVOR: Pobjeda 03.02.2014.
Centar za tražioce azila otvoren je 03. februara 2014. godine u Spužu kao prvi centar za azilante u Crnoj Gori.
„Crna Gora je, kao zemlja koja se graniči sa Evropskom unijom (EU) otkad je Hrvatska ušla u EU sredinom 2013. godine, postala interesantna za azilante, i morali smo na kvalitetniji način da rešavamo pitanje azilanata", rekao je ministar rada i socijalnog staranja, Predrag Bošković.
Ministar je podsetio da je u poslednjih nekoliko godina došlo do naglog porasta tražilaca azila u Crnoj Gori.
" U Crnoj Gori 2009. godine bilo svega devetoro tražilaca azila, dok ih je prošle 2013. godine bilo oko 3 500. Crna Gora je, od kad je Hrvatska ušla u EU, postala interesantna za azilante. Pitanje i tretiranje azilanata morali smo da rešavamo na kvalitetniji način" istakao je Bošković.
Ponovo nam preti azilantska kriza
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 03 Februar 2014
Krajem januara 2014. godine su popunjeni svi kapaciteti u centrima za smeštaj azilanata. Zbog zime izbegli iz Sirije se duže zadržavaju u Srbiji, ako ih ne registrujemo preti opasnost da budu žrtve kriminala.
Svi kapaciteti za smeštaj tražilaca azila u Srbiji su popunjeni krajem prošle nedelje, pa naša zemlja više nema mesta za prihvat izbeglih iz Sirije, sa Bliskog istoka i iz Afrike, upozorio je Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
" Još u petak su bila popunjena poslednja od predviđenih 500 mesta u centrima i prihvatilištima, a u Obrenovcu i Bogovađi se već prijavilo 30 novih ljudi, u vrlo lošem zdravstvenom stanju, promrzli, zavijeni u marame, iscepane odeće" navodi Đurović, i naglašava da ako nešto sistemski ne preduzmemo, ponovo ćemo imati „azilantsku krizu". Jer, niske temperature i veoma loši uslovi za putovanje primoravaju migrante da se prijavljuju i duže ostaju u našoj zemlji.
Azilni kutak o prijateljstvu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 31 Januar 2014
U saradnji sa Osnovnom školom "Mile Dubljević" i Kulturnim centrom "Hadži Ruvim", Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) je organizovao Azilni kutak 30. januara u Klubu mladih. U radionici o prijateljstvu i osobinama koje cenimo kod prijatelja, u okviru nastave građanskog vaspitanja, učestvovali su učenici sedmog razreda i četvoro dece azilanata. Učesnici su jedni drugima na kraju dali narukvice prijateljstva, simbolično sklapajući prijateljstvo.
Više fotografija možete pogledati na www.azilbogovadja.rs
Azilni kutak APC/CZA organizuje u okviru projekta Zgovaranja pružanja primarne zdravstvene zaštite azilantima i građanima iz lokalne sredine u seoskoj ambulanti u Bogovađi, čiju realizaciju je podržala Trag fondacija, u okviru programa "Građansko društvo za budućnost", koji se realizuje u saradnji sa Institutom za održive zajednice (ISC), i uz finansijsku podršku Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID).
Kreativna radionica u Domu za decu "Vera Blagojević"
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 31 Januar 2014
Kreativna radionica pravljenja frizura u kojoj su učestvovali tražioci azila iz Banje Koviljače i deca iz Doma za decu "Vera Blagojević" organizovana je 22.januara. Dvoje tražilaca azila koji su učestvovali su u svojim zemljama porekla bili profesionalni frizeri.
Ovo je jedna od aktivnosti koje APC/CZA organizuje u lokalnim sredinama u kojima žive tražioci azila, sa ciljem uspostavljanja interkulturalnog dijaloga između lokalnog stanovništva i tražilaca azila.
Više fotografija možete pogledati u galeriji.
Kreativne radionice su jedna od aktivnosti koje APC/CZA realizuje u okviru projekta "Unapređenje sistema azilantske zaštite u Srbiji" koji finansira Evropska unija
Evropska migraciona politika i azilni sistem
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 31 Januar 2014
U godišnjem izvestaju međunarodne organizacije Human Rights Watcha za 2013. godinu o stanju ljudskih prava u zemljama članicama Evropske unije je navedeno da su ksenofobija, rasizam i diskriminacija i dalje ozbiljni problemi u zemljama Evropske unije, pri čemu se u posebnom riziku nalaze Romi, migranti i tražioci azila.
U 2013. godini zemlje Evropske unije su uradile poslednji korak ka kreiranju Zajedničkog evropskog sistema azila kada je juna 2013. godine Evropski parlament usvojio „azilni paket„ uključujući dopunjenu verziju Dablinske regulative, Direktive azilne procedure i Direktive za smeštaj tražilaca azila. Iako azilni paket sadrži blagi napredak, sa druge strane pruža široke osnove za pritvaranje tražilaca azila, ne obavezuje države članice da obezbede besplatnu pravnu pomoć tražiocima azila u prvom stepenu i propustio je da zaštiti tražioce azila koji se nalaze pod posebnim rizikom, kao što su maloletni tražioci azila bez pratnje i žrtve torture, od ubrzane procedure za razmatranje azilnog zahteva.
Puni kapaciteti za smeštaj azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 29 Januar 2014
IZVOR: Tanjug 28.januar 2014.
Komesarijat za izbeglice i migracije i policija su tokom noći i jutra između 27. i 28. januara 2014. godine organizovale akciju tokom koje su zbrinule oko 150 azilanata koji su bili na otvorenom, izjavio je danas predstavnik Komesarijata Vladimir Cucić.
On je rekao i da su, posle opsežne akcije pronađene verovatno sve osobe koje su noć sa niskim temperaturama provodile na otvorenom, kao i da pretpostavlja da ih više nema po šumama i poljima.
Cucić je naveo i da su neki od njih smešteni u centre za azil i druge objekte u Bogovađi, Obrenovcu, Tutinu i Sjenici a da su oni koji nisu imali regiulisani status azilanata prebačeni u prihvatilište u Padinsku skelu radi utvrđivanja indentiteta.
On je upozorio i da su kapaciteti za smeštaj azilanata gotovo prepuni i da je ostalo možda još dvedesetak mesta za urgentni smeštaj, ukoliko bude potrebe za tim za izbeglice iz uglavnom afričkih i azijskih zemalja.
Azilanti zbog hladnoće završili u bolnici
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Januar 2014
IZVOR: B 92 28.01.2014.
Novi problemi azilanata u Srbiji. Zbog tuberkuloze, astme i promrzlina, trojica azilanata smeštena su u valjevsku bolnicu nakon što su noć proveli u šumi u blizini Bogovađe. U pitanju su azilanti koji su se samovoljno napustili smeštaj u Tutinu.
Stanje lica koja su dovezena i smeštena u valjevsku bolnicu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Januar 2014
Jedno lice iz Eritreje ima promrzline na šakama i nogama- dobro je, nema amputacija, dobio je lekove i ima potvrdu o nameri za azil.
Jedno lice neće da kaže odakle je, nema potvrdu o nameri za azil, ima visoku temperaturu i na infektivnom je odeljenju.
Jedno lice neće da kaže odakle je, nema potvrdu o nameri za azil, ima tuberkulozu i smešten je na grudnom odeljenju, leči se.
Azilanti zbog promrzlina u bolnici
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Januar 2014
IZVOR: B 92 28. januar 2014.
Zbog tuberkuloze ili promrzlina, pošto su noć proveli u šumi van Centra za smeštaj azilanata u Bogovađi, trojica izbeglica su 28.januara 2014. godine smešteni u valjevsku bolnicu.
U Komesarijatu za izbeglice kažu da u tom kampu ima dovoljno mesta i da se najverovatnije radi o azilantima koji su prethodno bili smešteni u azilu u Tutinu, ali su ga svojevoljno napustili i peške se zaputili u Bogovađu.
Na grudno odeljenje valjevske bolnice je smešten azilant iz Somalije, mladić kome su lekari potvrdili dijagnozu tuberkuloze i njegovo stanje je trenutno stabilno. Drugi azilant, koji je primljen sa temperaturom i simptomima opšte slabosti organizma, trenutno se opservira na infektivnom odeljenju. Obojica su ispričali da su peške, po mrazu, stigli do Bogovađe i da su "izvesno vreme boravili u šumi".
Na hirurškom odeljenju bolnice u Valjevu od promrzlina na šakama i stopalima oporavlja se Sabri iz Eritreje, koji kaže da je jednu noć pod vedrim nebom proveo u šumi u blizini kampa u Bogovađi.
Bogovađa: Azilanti i dalje žive u šumi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 27 Januar 2014
IZVOR: Al Jazeera 24.januar 2014.
I prvi dani 2014. godine pokazali su da je Srbija i dalje zemlja tranzita za veliki broj azilanta, pre svega iz Sirije, ali i Eritreje, Sudana ili Somalije.
Zbog nedostratka smeštajnih kapaciteta u postojećim, nedavno su otvoreni novi centri za azilante u Sjenici i Tutinu.
Bogovađa, mesto koje je pre dva meseca bilo u žiži zanimanja javnosti zbog protesta meštana. Razlog je velik priliv azilanata u tamošnji centar za prihvat. U Bogovađi se u šumi, silom prilika, ponovo kriju azilanti.
Niška policija otkrila 22 stranca bez putnih isprava
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 23 Januar 2014
Niška policija je 21.januara 2013. godine u dva vozila otkrila 22 ilegalna migranta iz Eritreje, Avganistana i Sirije i uhapsila je jednu osobu zbog sumnje da je izvršila krivično delo nedozvoljenog prelaza granice i krijumčarenja ljudi, saopšteno je iz Policijske uprave u Nišu.
Opširnije: Niška policija otkrila 22 stranca bez putnih isprava
Banja Vrujci: Protest zbog azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 22 Januar 2014
IZVOR: RTS 22.01.2014.
Revoltirani postupkom azilanta, meštani Banje Vrujci su 22. januara 2014. godine blokirali su na jedan sat put Mionica - Ljig. Azilanti bez obraćanja prihvatnom centru, sami našli smeštaj u vili u Banji. Policija sprovela azilante u prihvatne centre u Padinskoj Skeli i Bogovađi.
Nakon što su zatražili azil u policijskoj upravi u Valjevu 19 azilanata sami su bez prethodnog obraćanja bilo kom prihvatnom centru našli smeštaj u jednoj od vila u Banji Vrujci. Revoltiranim tim postupkom, meštani su organizovali protest.
"Nemamo ništa protiv njih, ali nije u redu da budu stacionirani u turističkom mestu i da se tu pravi azil", kaže Željko Milovanović, predsednik Mesne zajednice Banja Vrujci.
Pripadnici Policijske uprave u saradnji sa upravom granične policije sproveli su 19 azilanata prihvatilišta u Padinskoj skeli i Bogovađi, jer nisu imali adekvatne potvrde da su zatražili smeštaj u bilo kom prihvatilištu u Srbiji.
Iz Komeserijata za izbeglice i migracije ističu da ima mesta za sve tražioce azila.
Stanje sa izbeglicama u Bugarskoj
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 21 Januar 2014
Prema UNHCR-u u Bugarskoj se sredinom januara 2014. godine nalazilo preko 9 300 tražilaca azila i izbeglica. UNHCR je pokrenuo akciju da zemlje Evropske unije na određeni period suspenduju Dablinsku regulativu po kojoj bi se zabranio povratak tražilaca azila nazad u Bugasku usled jako loših uslova za tražioce azila u toj zemlji.
Prema Državnoj agenciji za izbeglice Bugarske, u Bugarskoj je trenutno smešteno preko 9 386 tražilaca azila i izbeglica od čega oko 4 725 boravi u 7 centara za smeštaj tražilaca azila, a 4 569 boravi u privatnom smeštaju. Preliminarne statistike za 2013. godinu pokazuju da je u Bugarskoj u 2013. godini ušlo oko 6 600 Sirijaca, dok su na drugom mestu Avganistanci, njih preko 2 000.Velika većina njih je i zatražila azil u Bugarskoj.
Ponovo protest zbog azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 21 Januar 2014
IZVOR: B 92 20.01.2014.
Zbog dolaska 30 azilanata u privatnu kuću u Gornjoj Toplici, meštani su za sredu, 22. januar 2014. godine, najavili protest, uz blokadu puta Mionica-Ljig.
Kako je reklo nekoliko meštana Gornje Toplice i obližnje Banje Vrujci, 30 azilanata smešteno je u jednu privatnu kuću pored puta Toplica-Vrujci, iako ima mesta u Prihvatnom centru u Bogovađi, kod Lajkovca.
Taj meštanin je izdao kuću Komesarijatu za izbeglice po ugovoru sličnom onom iz sela Vračević u lajkovačkoj opštini, gde su tokom 2013. godine i 2014. godine bili azilanti iz Azije i Afrike za koje tada nije bilo mesta u Bogovađi i Banji Koviljači.
Meštani su uputili apel lokalnoj vlasti Mionice i državnim organima Srbije da "zaustave dalji dolazak azilanata, jer se radi o turističkom mestu koje ne sme biti pretvoreno u centar za azilante".
"Lokalna vlast pravda sebe i pere ruke tako što tvrdi da nije umešana. Podatak iz UNHCR upućuje na to da Policijska uprava u Valjevu ne može upućivati azilante na druge destinacije ako ima mesta u Prihvatnom centru, a u Bogovađi trenutno ima 80 slobodnih mesta", rekla je meštanka Radmila Krstić.
Ranije je objavljeno da mesta za smeštaj azilanata ima i u novootvorenim centrima u Sjenici i Tutinu, gde su tražioci azila za koje nije bilo mesta u Bogovađi i Banji Koviljači.
Podsetimo, krajem novembra 2013. godine protestovali su meštani nekoliko sela kod Obrenovca koji takođe nisu želeli da im azilanti postanu komšije. Oni su organizovali blokadu puta, a zapaljena je i jedna baraka u koju je trebalo da budu smešteni azilanti.
Građani se solidarišu sa tražiocima azila
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 20 Januar 2014
IZVOR: Setimes
Dok se talas emigranata koji prolaze kroz Srbiju povećava, Savet Evrope vrši pritisak da se sistem za azil ojača.
Komesar Saveta Evrope za ljudska prava, Nils Muižnijeks, rekao je u decembru 2013. godine da je „video znake trenutnih napora srpskog sistema za azil" tokom svoje novembarske posete prihvatnom centru u Bogovađi, jednom od dva centra za azilante u Srbiji. „Potrebni su dodatni napori da bi se osiguralo da se ljudska prava svake osobe kojoj je potrebna međunarodna zaštita u potpunosti poštuju i štite", kaže Muižnijeks.
Oko 4000 tražilaca azila iz Sirije, Somalije, Eritreje, Avganistana i Pakistana prošlo je 2013. godine kroz Srbiju na putu za zapadnu Evropu.
Dva centra za azilante u Srbiji, u Bogovađi i Banji Koviljači, su tokom novembra 2013.godine bili puni, pa zbog toga emigranti utočište tražili na ulicama i u šumama.
Mnogi građani pomažu tražiocima azila nudeći im odeću, novac, hranu i drugu pomoć.
„Građani nas zovu i pitaju nas šta mogu da urade. Iako je ekonomska situacija u Srbiji strašno loša, to nije prepreka za građane da podele šta imaju i da pomognu", kaže Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Božović o problemu azilanata iz Srbije
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 17 Januar 2014
IZVOR: B 92 17.01.2014.
Od 2011. godine sa granice vraćeno 6.300 ljudi koji nisu ispunili uslov za izlazak iz Srbije, a odbijeno je više od 98% zahteva za azil koje su podneli naši državljni izjavio je državni sekretar MUP-a, Vladimir Božović, razgovarajući o problemu takozvanih "lažnih azilanata" sa oficirom za vezu Savezne policije u nemačkoj ambasadi u Beogradu, Peterom Banovskim i prvom sekretarkom Političkog odeljenja ambasade, Sonjom Bon.
On je rekao da je od uvođenja Uredbe o bližem uređivanju načina vršenja ovlašćenja policijskih službenika granične policije i dužnostima lica koja prelaze državnu granicu juna 2011.godine sa granice vraćeno 6.300 ljudi, a da "nije podneta nijedna pritužba ili predstavka od tih lica". Božović je kazao da do sada odbijenih više od 98 odsto zahteva za azil, koje su podneli državljani Srbije, uglavnom pripadnici romske i albanske nacionalne manjine, potvrđuje da nije reč o političkom progonu, već o zloupotrebama prava na azil, saopštio je MUP.
Vraćeno 600 azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 13 Januar 2014
IZVOR: Večernje novosti 12.01.2013.
U drugoj polovini 2013. godine značajno je uvećan broj pokušaja ilegalnog prelaska granice sa Bugarskom preko Stare planine. Načelnik Pogranične policije na delu granice ka Bugarskoj, Nenad Vučić, precizira da su patrole Pogranične policije u tom periodu duž granice sa Bugarskom sprečile 600 osoba da ilegalno pređu granicu u tom periodu i još 200 osoba na teritoriji opština Pirot i Dimitrovgrad.
Opustela staroplaninska sela u zabrđu dimitrovgradske opštine: Radejna, Smilovci, Mojinci, Mazgoš, Brebevnica, ali i ona iza masiva Vidlič, kao što su Veliki i Mali Krivodol, pa i Vlokovija, tik uz granicu sa susednom Bugarskom sve češće se pominju u izveštajima pogranične policije, koja je od 2007. godine zamenila graničare, odnosno vojsku.
Božović: Neophodna Kancelarija za azil
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 14 Januar 2014
IZVOR RTS 10.01.2014.
Predložićemo izmenu Zakona o azilu koji će predvideti preciznija rešenja u pogledu rokova podnošenja zahteva za azil, kao i formiranje Kancelarije za azil, koja zakonski postoji, ali je u praksi nema, rekao za RTS državni sekretar u MUP-u Vladimir Božović.
Srbija priprema izmene nekoliko zakonskih rešenja, pre svega Zakona o azilu i radi na jačanju kapaciteta države u toj oblasti, izjavio je državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Vladimir Božović, koji predsedava Projektnom grupom za analizu situacije u oblasti migracija.
Govoreći o novoformiranoj grupi, Božović je rekao da će ona imati kapacitet da "analizira kompletnu situaciju u toj oblasti", tim pre što su još pridodate i članice koje nisu u njenom formalnom sastavu: predstavnici UNHCR-a, Komesarijata za izbeglice i migracije, Delegacije Evropske komisije, Kancelarije Ujedinjenih nacija i tri vodeće nevladine organizacije.
Grčka će predložiti raspodelu azilanata unutar EU
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 12 Januar 2014
IZVOR: Euroactiv 10.01.2014.
Grčka koja predsedava EU u prvoj polovini 2014.godine namerava da predloži da se osobe koje traže azil raspodele po zemljama Unije, rekao je grčki ministar za javni red i civilnu zaštitu, Nikos Dendijas. To pitanje je kamen spoticanja između članica na jugu i onih na severu EU, a većina zemalja ne želi da menja sadašnje propise koji predviđaju da se zahtev podnosi samo u zemlji u koju je osoba prvo došla. Prema podacima evropske službe za statistiku Eurostat, u EU je u periodu od oktobra 2012. godine do oktobara 2013. godine bilo više od od 400 000 zahteva za azil, uključujući i nove zahteve. Najviše zahteva u tom periodu je registrovano u Nemačkoj, a po broju zahteva su prednjačili građani Rusije.
"Predložićemo da se pokrene rasprava o uveđenju klauzule o raspodeli tražilaca azila i imigranata iz trećih zemalja koji ne mogu da se vrate u domovine", rekao je 9. januara 2014.godine Dendijas na konferenciji za novinare.
Opširnije: Grčka će predložiti raspodelu azilanata unutar EU
Stupio na snagu mehanizam za uvođenje viza
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 11 Januar 2014
IZVOR: Večernje novosti 10.01.2014.
Stavljanje Srbije na listu sigurnih zemalja smanjuje broj zahteva za azil, ne i odlaske. Vraćaju se kući, pa pokušavaju da odu u drugu zemlju ili u istu, ali na crno.
Mehanizam za moguće hitno vraćanje viznog režima na šest meseci stupio je na snagu 9.januara 2014.godine. Takozvana suspenzivna klauzula ubuduće će omogućiti članicama EU da po skraćenoj proceduri zatraže uvođenje viza za zemlje iz kojih je povećan priliv azilanata, među kojima je i Srbija.
Mada je broj osoba koje traže azil iz naše zemlje, prema rečima Nenada Banovića, predsednika Komisije za praćenje bezviznog režima, prošle godine bio manji nego pretprošle, u pojedinim zemljama on je drastično porastao. Tako je u Nemačkoj, posle odluke tamošnjeg Ustavnog suda da se poveća pomoć koju dobijaju svi koji apliciraju za azil, broj podnosilaca zahteva veći za 1 200.
Za razliku od Nemačke, u Švajcarskoj se broj azilanata iz Srbije u 2013.godini šest puta smanjio, jer je ova zemlja svrstala Srbiju u sigurne zemlje. To znači da se o zahtevima za azil odlučuje po hitnom postupku, a ne za pola godine, pa oni ne mogu tamo da prezime od socijalne pomoći.
Po zvaničnim državnim podacima, od uvođenja bezviznog režima 2009.godine, u četiri zemlje EU plus Švajcarska (bez Danske), azil je zatražilo njih 49.835. Samo prošle godine, do decembra 2013. godine, broj azilanata je dostigao 12.173 u pet zemalja EU (Nemačka, Švedska, Luksemburg, Belgija i Danska) i u Švajcarskoj.
Da bi sprečile dalji rast broja onih koji traže azil i smanjile mogućnost da nam ponovo bude uveden vizni režim, srpske vlasti su najavile i pooštrenu kontrolu na graničnim prelazima.
"Svaki državljanin mora, osim putne isprave, da ima i zdravstveno osiguranje, sredstva za izdržavanje, pozivno pismo ili vaučer turističke agencije i povratnu kartu " navodi Nenad Banović, predsednik Komisije za praćenje bezviznog režima.
Radoš Đurović, izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, smatra da najavljene oštrije mere ograničavaju slobodu kretanja.
Preskonferencija – Prezentovanje istraživanja - Analiza: tražioci azila iz Srbije i tražioci azila u Srbiji
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Decembar 2013
"Do kraja godine u Srbiji će azil tražiti više od 5 000 ljudi, a većina njih iz svojih država beži zbog oružanih sukoba, pa Srbiju vide samo kao prelazno rešenje na putu ka Zapadu", rekao je 27.decembra 2013.godine izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, Radoš Đurović.
"U kontekstu skorašnjih zbivanja, pre svega postojeće azilne krize u Srbiji, ali isto tako i problema naših državljana koji traže azil u zemljama Zapadne Evrope, Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je u poslednja četri meseca sproveo istraživanje koje je podržala Švajcarska agencija za razvoj i saradnju. Cilj istraživanja je da da se javnosti prikažu potrebe i profil ljudi iz obe grupe migranata" izjavio je Đurović.
FOTOGRAFIJE SA PRESKONFERENCIJE MOZETE POGLEDATI OVDE
Okrugli sto u Beogradu- Prezentovanje istraživanja „Tražioci azila u Srbiji i tražioci azila iz Srbije“
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 25 Decembar 2013
Posle Vranja i Novog Pazara, u Beogradu je 23.decembra 2013.godine održan treći okrugli sto u okviru istraživačkog projekta „Tražioci azila u Srbiji i tražioci azila iz Srbije" koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju. Učesnici, među kojim su bili predstavnici Komesarijata za izbeglice i migracije, Ministarstva rada zapošljavanja i socijalne politike, predstavnici nevladinih organizacija, službenici Crvenog krsta i drugih relevantnih organizacija koji rade sa marginalizovanim grupama, su razmenili svoja iskustva i ideje u vezi sa formiranjem preporuka za rad sa ovim grupama ljudi, tražiocima azila u Srbiji i državljanima Srbije kojima je odbijen zahtev za azil u nekoj od evropskih zemalja.
FOTOGRAFIJE SA OKRUGLOG STOLA MOZETE POGLEDATI OVDE
Okrugli sto u Vranju- Prezentovanje istraživanja „Tražioci azila u Srbiji i tražioci azila iz Srbije“
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 19 Decembar 2013
U okviru istraživačkog projekta „Tražioci azila u Srbiji i tražioci azila iz Srbije" koji finansira Švajcarska agencija za razvoj i saradnju, u Vranju je 18.decembra 2013.godine održan okrugli sto sa relavantnim akterima koji rade sa povratnicima - srpskim građanima koji su tražili azil u evropskim zemljama iz Vranja i Bujanovca, među kojima su predstavnici lokalnih vlasti, poverenica za izbeglice, službenicima centara za socijalni rad, službenici nevladinih organizacija, sa ciljem razmene ideja, pogleda i iskustava sa terena u radu sa ovim grupama ali i formiranje preporuka u pogledu efikasnog kratkoročnog i dugoročnog rešavanja problema tražilaca azila u i van Srbije.
Vizne olakšice u zamenu za izbeglice
- Detalji
- Kategorija: Turska
- Datum kreiranja 17 Decembar 2013
IZVOR: Deutsche Welle 16.12.2013.
Turska i Evropska unija su 16.12.2013.godine potpisale sporazum od kojeg bi trebalo profitiraju obe strane. Evropska unija bi se rešila neželjenih izbeglica, a Turci bi lakše dolazili do viza za EU.
Sporazum o povratku ilegalnih useljenika koristan je i za Evropsku uniju i za Tursku. Obe strane time dobijaju ono što već dugo traže. Ipak, kao i uvek, tamo gde ima pobednika, ima i gubitnika.
Reč je pre svega o izbeglicama iz Sirije, Avganistana ili Iraka koji u Evropskoj uniji pokušavaju da pronađu utočište od rata, gladi i siromaštva. Turska je jedina država, kandidat za ulazak u EU, za čije građane i danas važi vizni režim. Obavezivanje vlade u Ankari da ponovo preuzme ilegalne useljenike koji dolaze iz te zemlje bila je cena koju je morala da plati za otvaranje puta ka bezviznom režimu.
Azilantska kriza
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Decembar 2013
IZVOR: RTS 9.decembar 2013.
Ugrožavanje bezbednosti meštana, narušavanje energetske sigurnosti, pa čak i pretnja razvoju turizma na Kosmaju. Sve to su bili argumenti zbog kojih su u različitim opštinama u Srbiji azilanti odbijeni i vraćeni u prepuni Centar. Ili u šumu blizu Centra.
Zamišljeno je da trajno rešenje bude smeštaj azilanata u kasarni u Maloj Vrbici. Ali, i tamošnji meštani nisu saglasni sa idejom da dobiju nove komšije. Imaju li prava da blokiraju ulaz u kasarnu i protive se odluci Vlade? Imaju li prava da, protiveći se smeštaju azilanata, blokiraju put? Imaju li razloga da strahuju od azilanata u svom kraju?
Koncert benda sHpiritus mOvens za azilante na Međunarodni dan ljudskih prava
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 09 Decembar 2013
Beogradski bend sHpiritus mOvens nastupiće u utorak 10. decembra u 17.30 časova u hotelu Obrenovac u kojem su smešteni azilanti. Ovaj nastup se organizuje sa idejom da članovi sastava sHpiritus mOvens izvedu neke od pesama iz svog opusa za publiku koju će činiti azilanti, ali i da ih u neformalnoj atmosferi podstaknu da im se priključe na bini i Međunarodni dan ljudskih prava provedu u prijatnoj atmosferi.
Slobodan Manojlović, forntmen benda, kaže da je sastav došao na ovu ideju želeći da ljudima iz Avganistana, Pakistana i ostalih zemalja ponudi nešto od sadržaja koji im zbog uslova u kojima azilanti žive svakako nedostaje. Već nekoliko nedelja različiti ljudi dobre volje prikupljaju hranu i odeću za azilante, a ideja ove akcije jeste druženje sa azilantima i pokušaj da se sa njima stupi u kontakt kroz univerzalni jezik muzike.
Akcija se organizuje uz podršku Inicijative mladih za ljudska prava i Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila APC/CZA.
Mladenovac –Ne žele centar za azilante u Maloj Vrbici
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Decembar 2013
IZVOR: B92 8.decembar 2013.
Meštani sela Mala Vrbica kod Mladenovca blokirali su put na 15 minuta da bi pokazali da se protive preuređenju bivše kasarne u centar za prihvat azilanata. Na njihovoj strani je i opština koja upozorava da bi dolaskom azilanata bili narušeni turistički potencijali Mladenovca dok sami meštani poručuju da azilanti u njihovom mestu u svakom slučaju nisu dobrodošli.
Osuda protesta u Maloj Vrbici protiv smeštanja azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 08 Decembar 2013
Oštro osuđujemo ponašanje predsednika Opštine Mladenovac i pojedinaca koji su danas protestvovali protiv smeštanja azilanata u objekat u Maloj Vrbici.
Napominjemo da je današnji protest rezultat organizovanog delovanja Opštine i pojedinaca u cilju manipulacije građanima i sprečavanja sprovođenja odluke Vlade Republike Srbije da se u Maloj Vrbici organizuje centar za azil.
Jutros su u Mladenovcu osvanuli plakati za otpor azilantima koji su pozvali sve građane Mladenovca na protest u Maloj Vrbici. Ceo protest je podržao predsednik Opštine koji je putem lokalnih sredstava informisanja građanima Mladenovca predočio da će prirodni resursi biti uništeni, da će poljoprivreda i voćarstvo biti ugroženi smeštanjem azilanata u budući centar za azil u Maloj Vrbici, dok je lokalna televizija pozvala građane na protest i obavestili o organizovanom prevozu građana autobusima iz Mladenovca do Male Vrbice na protest.
Imajući u vidu navedeno, napominjemo da su se ispunili elementi krivičnog dela izazivanja panike i nereda i pozivamo javno tužilaštvo da preduzme sve mere u okviru svoje nadležnosti kako bi se stalo na put izazivanju panike, predrasuda, izazivanju ksenofobije građana Male Vrbice i Mladenovca.
Smatramo da ovakvo neodgovorno ponašanje u cilju ostvarivanja političkih i drugih interesa izaziva dalekosežne negativne posledice u lokalnoj sredini i srpskom društvu u celini, a koje dovode do rasta predrasuda, diskriminacije, mržnje i širenja zabluda o izbeglicama i tražiocima azila.
Nedopustivo je i nemoralno suprostavljanje svakom nastojanju da se ovako ozbiljan humanitarni problem reši u skladu sa humanim vrednostima savremenog sveta i srpskog društva i u skladu sa Ustavom i našim pozitivnim propisima.
Azilanti smešteni u Sjenici
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 08 Decembar 2013
Većina azilanta koji su bili smešteni u kućama u selu Vračevići, kod Bogovađe, 8.decembra 2013.godine su prebačeni u Sjenicu. Radi se o više od 100 ljudi, najviše iz Sirije i Avganistana.
Ostatak će biti smešten u Tutinu, najkasnije do kraja nedelje, izjavio je direktor Komesarijata za izbeglice i migracije, Vladimir Cucić.
Prema njegovim rečima, lokalna samouprava i žitelji Sjenice su učinili sve da prihvat azilanata protekne kako treba, dodavši da će problem smeštaja azilanata van centara za azil praktično biti rešen kada prestala grupa azilanata bude smeštena u Tutinu.
"U ovom momentu, kada je reč o Vračevićima, ostao je veoma mali broj ljudi i to najviše po vikendicama. Onog momenta kada Tutin bude u prilici da pusti te kapacitete, a mi računamo da će to biti do kraja nedelje, tog momenta ćemo mi da završimo i sa premeštajem za Tutin", rekao je Cucić.
On je dodao da je opština Sjenica obezbedila adekvatan smeštaj azilantima.
Radio emisija-U središtu pažnje:Kako rešiti problem azilanata u Srbiji?
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 06 Decembar 2013
Kako rešiti problem azilanata u Srbiji? Ko je kriv za neželjene scene, za barikade koje sprečavaju ljude da stignu do hrane, vode i smeštaja? Šta je država uradila ili propustila da uradi i kako je moguće da su nadležne iznenadili i priliv migranata i prvi sneg u Srbiji?
Kakva rešenja su pronađena u zadnji čas, šta se još planira i šta ćemo ako se talas migranata bude povećavao, što mnogi predviđaju? Da li će balkanski prelaz, posle mnogih brodoloma i na hiljade utopljenih na južnim granicama Evropske unije, postati još privlačniji za nevoljnike koji, bežeći od rata i gladi, traže bolji ili bilo kakav život u bogatim zemljama Starog kontineneta?
Da li je Srbija spremna za to i ko sve treba da se angažuje na povećanju institucionalnog kapaciteta?
Gosti emisije su Ivan Gerginov, pomoćnik komesara Republičkog komesarijata za izbeglice i migracije, Miloš Zatezalo, načelnik Odeljenja za strance u Upravi granične policije MUP-a Srbije i Radoš Đurović, iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Humanitarni ponedeljak hrane i prikupljanja pomoći
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 04 Decembar 2013
Pod sloganom akcije ''Šta znamo, a šta ne znamo jedni o drugima'' koju je Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila realizovao uz podršku Kancelarije za ljudska i manjinska prava, 2.decembra 2013.godine je organizovan Ponedeljak kuvanja hrane u KC Gradu.
Posetioci su imali priliku da probaju egzotična jela koja azilanti pamte iz svojih zemalja porekla, čuju afričku muziku, razgovaraju sa četvoricom tražilaca azila koji borave u centrima za azil u Srbiji, pogledaju izložbu fotografija sa kulturoloških radionica realizovanih sa mladim azilantima u centrima za azil, sa interaktivnih predavanja i radionica u osnovnim i srednjim školama u Beogradu, Banji Koviljači, Lajkovcu i Bogovađi, Sajma kultura u Kulturnom centru "Hadži Ruvim u Lajkovcu", posetama institucijama u okviru azilnog sistema.
Deca iz naših škola koja su prolazila radionice i predavanja Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila o azilantima u Srbiji su bila aktivni učesnici i promoteri ove akcije, a svojim gestovima su poslala poruku srpskom društvu kako treba da tretira nevoljnike koji u Srbiji traže zastitu!
Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava, Suzana Paunović i državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova, Vladimir Božović, svojim prisustvom su podržali nastojanja Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila da na specifičan način približe kulturološke, društvene i običajne razlike migranata koji borave na teritoriji Republike Srbije građanima Srbije i obrnuto.
FOTOGRAFIJE SA DELIKATESNOG PONEDELJKA MOZETE POGLEDATI OVDE
Opširnije: Humanitarni ponedeljak hrane i prikupljanja pomoći
Kako rešiti problem tražilaca azila u Srbiji?
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 04 Decembar 2013
IZVOR: TV SKY PLUS 3.decembar 2013.
Kako rešiti problem tražilaca azila u Srbiji, gosti Vladimir Božović, državni sekretar u MUP-u i Ivan Gerginov pomoćnik komesara za izbeglice i migracije. Uključenje iz hotela Obrenovac (gde su smešteni azilanti), iz centra za azil Bogovadja, poslušajte stav naroda na ovu temu i pogledajte intervju sa Radosom Đurovicem-direktorom Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Srbija i tražioci azila – humanost je umrla
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 01 Decembar 2013
Izvor: Deutsche Welle, 30.novembar 2013.
„Kada vam lokalni lider priča da će stranci doneti nekakvu epidemiju, da će silovati naše najbliže i da će preplaviti Srbiju – to je jasno širenje ksenofobije i netrpeljivosti", priča za DW aktivista Radoš Đurović.
Srbija je jedna od zemalja na putu izbeglica iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji. Međutim, te ljude u Srbiji ovih dana dočekuje ksenofobija, meštani sela u kojima vlada predlaže privremeni smeštaj traktorima blokiraju puteve i sprečavaju isporuku hrane. Ni traga od hvaljenog srpskog gostoprimstva, ni traga od plana države, koja kao da je iznenađena dolaskom izbeglica i dolaskom zime, perioda kada ovim ljudima očajnički trebaju krov nad glavom, ćebad, lekovi i hrana. O ovom problemu razgovaramo sa Radošem Đurovićem, izvršnim direktorom Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
DW: Država Srbija ima samo dva centra za azil, u Banji Koviljači i Bogovađi. Ukupno tu ima mesta za manje od 300 potražilaca azila... u prevodu, ovde ne može da se smesti ni deset odsto ljudi koji traže azil?
Radoš Đurović: U pravu ste. Broj tražilaca azila u Srbiji je trenutno nešto iznad 4.000, od toga je 1.000 Sirijaca, 500 ljudi iz Eritreje, 450 iz Somalije. Njihov put vodi uglavnom preko Turske do Grčke i Bugarske, a mi smo onda druga ili treća stanica ka zapadu Evrope. Nisu svi oni istovremeno u Srbiji, brzo dolaze i odlaze, ali nama ovde ostaje hroničan problem smeštaja. Za taj problem je javnost davno trebalo da sazna, a država da proširi kapacitete onako kako su to uradile ostale zemlje regiona, znajući za krizu u Siriji i veliki priliv izbeglica.
Problem je tek sada došao do Vlade u Beogradu, kažu, ide zima pa treba što pre smestiti ljude negde. Međutim, koliko znam, zima dolazi svake godine, zašto se problem tek sada rešava?
Državni organi se nisu angažovali da reše problem na vreme – a ovo nije samo problem Komesarijata za izbeglice, nego i Odseka za azil MUP-a, kao i zdravstvenih i socijalnih službi. U pitanju je odsustvo planiranja i procene, šta se zapravo dešava u zemljama iz kojih ljudi dolaze. Signali su bili jasni, već godinama se rapidno povećava broj tražilaca azila i država je morala da pretpostavi da će doći još ljudi i da unapred pripremi smeštajne kapacitete.
Đurović: Predrаsude o аzilаntimа se podstiču
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Novembar 2013
Izvor: RTV 28.novembar 2013.
Rаdoš Đurović iz Centrа zа zаštitu i pomoć tražiocima аzilа ocenio je dа su nedаvni protesti protiv аzilаnаtа u Obrenovcu, kаo i neki prethodni slučаjevi, dokаz ksenofobije, аli i posledicа podsticаnjа predrаsudа među grаđаnimа iz nekih lokаlnih političkih krugovа. Đurović je u emisiji "Jedаn nа jedаn" Rаdio-televizije Vojvodine kritikovаo i držаvnu vlаst zbog neаdekvаtne reаkcije nа ovаkve slučаjeve, kаo i zbog neblаgovremenog delovаnjа.
"Ako grаdonаčelnik kаže dа je rаzlog tаkvog ponаšаnjа grаđаnа strаh dа neko od аzilаnаtа ne uđe u Termoelektrаnu Obrenovаc, on zloupotrebljvа situаciju, jer time izаzivа strаh i pаniku...A desilo se zаprаvo dа je neko iz domаće sredine zаpаlio bаrаke. Zаto su ovi incidenti u Obrenovcu velikа srаmotа i zа lokаlnu zаjednicu i zа celo društvo", istаkаo je Đurović.
Osuda ponašanja pojedinaca iz mesne zajednice Vračević i poziv državi za pomoć azilantima
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
- Datum kreiranja 28 Novembar 2013
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila oštro osuđuje sprečavanje dostave hrane tražiocima azila smeštenim u selu Vračeviću od strane pojedinih lokalnih građana i poziva državu da pod hitno preduzme sve potrebne mere da zaštiti i spase tražioce azila smeštene u Vračeviću, kao i da im obezbedi adekvatnu ishranu, sigurnost, pravo na slobodu kretanja i bezbednost.
Reakcija na proteste protiv azilanata u Obrenovcu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Novembar 2013
Gostovanje Radoša Đurovića, izvršnog direktora Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila, u jutarnjem programu RTV Pink-a povodom protesta protiv azilanata u Obrenovcu.
Azilanti idu u Tutin i Sjenicu, deo ostaje u Obrenovcu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 28 Novembar 2013
Izvor: TANJUG 28. novembar 2013.
BEOGRAD - Vlada Srbije je na današnjoj sednici najoštrije osudila ispoljeno nasilje i podmetanje požara u objekat namenjen za smeštaj tražilaca azila u Obrenovcu i odredila objekte za njihov privremeni smeštaj.
Vlada je odredila objekat Preduzeća za pružanje ugostiteljskih usluga i trgovinu SAVA -TENT u Obrenovcu, u ulici Miloša Obrenovića 189, za privremeni smeštaj i obezbeđivanje osnovnih životnih uslova licima koja traže azil u Republici Srbiji. Tražioci azila biće smešteni i u objekte na teritoriji opština Sjenica i Tutin, na osnovu saglasnosti dobijenih od tih opština.
Vlada je tražioce azila oslobodila obaveze plaćanja boravišne takse, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju s medijima. Vlada je zadužila Komesarijat za izbeglice i migracije, nadležna ministarstva i lokalne samouprave da sprovedu ovaj zaključak i obezbede neophodan smeštaj tražiocima azila i pruže im krov nad glavom.
Drama kod Obrenovca okončana je smeštajem azilanata u hotel.
Celodnevna drama azilanata iz Avganistana, Pakistana i drugih država, kojima grupa meštana nije dozvolila da se usele u barake nedaleko od Obrenovca, okončana je noćas tako što su privremeno smešteni u hotel "Obrenovac".
Kako je Tanjugu izjavio državni sekretar u Ministarstvu unutrašnjih poslova Vladimir Božović, ovo rešenje, kao jedino moguće da se azilanti koji su ceo dan proveli u autobusu zbrinu i sklone sa hladnoće, pronađeno uz konsultacije sa premijerom Ivicom Dačićem i prvim potpredsednikom Aleksandrom Vučićem.
Božović koji je sinoć bio na licu mesta i posredovao u rešavanju problema rekao je da su azilanti uz pomoć policije i ljudi iz Komesarijata za izbeglice i uz pomoć odgovornih iz hotela u Obrenovcu dovezeni i smešteni u hotel koji je pretvoren u prenoćište.
Opširnije: Azilanti idu u Tutin i Sjenicu, deo ostaje u Obrenovcu
Blokada puta zbog azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 27 Novembar 2013
IZVOR: B92 27.novembar 2013.
Meštani Skela su 27.novembra 2013.godine blokirali put kod Obrenovca, nakon što su u njihovo mesto stigla dva autobusa sa azilantima, za koje nema mesta u centru u Bogovađi.
Da su nezadovoljni meštani blokirali put potvrdio je predsednik Mesne zajednice Skela, Života Mirčetić.
Podsetimo, Vlada Srbije je 25.novembra 2013.godine donela odluku da se oko 200 azilanata iz Centra u Bogovađi, koji je inače pretrpan, smesti u radničke barake kod Obrenovca.
Međutim, lokalno stanovništvo Ušća i Skela, kao i njihovo rukovodstvo, protive se takvoj odluci i ne žele novi centar za azil u svojoj blizini jer se, kako su rekli, plaše za svoju i bezbednost svoje dece.
Vlada: Za azilante privremeni smeštaj u Obrenovcu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 25 Novembar 2013
IZVOR: Večernje novosti 25.novembar 2013.
Vlada Srbije je 25.novembra 2013.godine odredila objekat u Obrenovcu, u ulici Poljački kraj bb - Ušće, za privremeni smeštaj i obezbeđivanje osnovnih životnih uslova za lica koja traže azil u Srbiji, do stavljanja u funkciju i potpune prenamene nekadašnjeg vojnog kompleksa - kasarne "Mala Vrbica" u Mladenovcu u Centar za azil.
Vlada je na sednici zadužila Komesarijat za izbeglice i migracije da obezbedi privremeni smeštaj i osnovne životne uslove u objektu u Obrenovcu licima koja traže azil u Srbiji, saopštila je vladina Kancelarija za saradnju s medijima.
Evropska komisija odbijanje izbeglica ocenila nelegalnim
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 20 Novembar 2013
IZVOR: Euro Activ 20. novembra 2013.
Evropska komisija indirektno je upozorila Grčku i Bugarsku da prestanu da odbijaju sirijske izbeglice na granicama sa Turskom, što su prethodno od te dve članice Evropske unije tražile i Ujedinjene nacije. Grčka i Bugarska ne samo da ne primaju izbeglice iz ratom opustošene Sirije, već i dižu ograde na "kritičnim" delovima granice. U Komisiji kažu da svaka članica može sama da izabere kako će čuvati granicu ali i poručuju da dizanje zidova ne rešava problem i da zaštita granica mora da bude u skladu sa međunarodnim i evropskim pravom.
Visoki komesar za izbeglice UN, Antonio Gutereš, je 15. novembra 2013. godine pozvao Grčku i Bugarsku da ne odbijaju na granici Sirijce izbegle iz ratom razrušene zemlje.
Opširnije: Evropska komisija odbijanje izbeglica ocenila nelegalnim
Apel Vladi Republike Srbije
- Detalji
- Kategorija: Uncategorised
- Datum kreiranja 19 Novembar 2013
Video sa konferencije za novinare održane 18.novembra 2013. godine na kojoj je upućen apel Vladi Republike Srbije da pod hitno reaguje i reši humanitarnu krizu u Bogovađi.
Azilanti u šumi, stanovnici u strahu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 18 Novembar 2013
Država mora hitno da reaguje i reši humanitarnu krizu u Bogovađi gde oko trista tražilaca azila lutaju kao "senke" po mestu, po šumi, njivama, bez elementarnih uslova za život, što stvara strah kod lokalnog stanovništva koje protestuje zbog ove situacije, upozorio je danas izvršni direktor nevladine organizacije Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović.
On je, na konferenciji za novinare, rekao da je neophodno odmah osnovati u Srbiji više manjih centara za prihvat azilanata, kao i da se ubrza procedura kako bi se videlo ko zaista traži azil, a kome to služi samo da bi otišao u neku drugu zemlju, jer je za takve predviđena drugačija procedura, odnosno deportacija.
Prema rečima Đurovića, zahtev Vladi da brzo reaguje predstavlja zaključke sa okruglog stola koji je u organizaciji Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila održan sa predstavnicima lokalnog nivoa - policije, Doma zdravlja, škole, Centa za azil, mesne zajednice i roditelji dece koja zbog ovakve situacije ne idu u školu.
Fotografije sa konferencije možete pogledati na WWW.AZILSRBIJA.RS
Video- Okrugli sto u Lajkovcu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 18 Novembar 2013
IZVOR: Gem RTV
Diskusija (Okrugli sto) azilnih aktera i profesionalaca na lokalu u Lajkovcu
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 17 Novembar 2013
U Lajkovcu je 15.novembra 2013. godine održana diskusija (okrugli sto) u organizaciji Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) u okviru projekta „Unapređenje sistema azilantske zaštite u Srbiji" finansiranog od strane Evropske unije.
Diskusija je organizovana zbog sve većeg broja migranata u Bogovađi i nedovoljnih kapaciteta za njihov smeštaj u Centru za azil u Bogovađi.
Učešće u diskusiji su uzeli svi akteri sa lokalnog nivoa koji su uključeni u rad sa tražiocima azila između ostalog predstavnici policije (PS Lajkovca i PU Valjeva), Doma zdravlja u Lajkovcu, Osnovne škole u Lajkovcu, Centra za azil u Bogovađi, Centra za socijalni rad Lajkovac, lokalnih organizacija, mesne zajednice Bogovađa, kao i predstavnici roditelja dece koji zbog situacije u Bogovađi nisu išli u školu.
FOTOGRAFIJE SA OKRUGLOG STOLA MOZETE POGLEDATI NA: AZIL U SRBIJI
Opširnije: Diskusija (Okrugli sto) azilnih aktera i profesionalaca na lokalu u Lajkovcu
Radio emisija Talasanje- Tema protest u Bogovađi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 15 Novembar 2013
IZVOR: Radio Beograd 14.novembar 2013.
Posle Banje Koviljače, Aleksinca, Mladenovca, Subotice.. sad i meštani Bogovađe protestvuju zbog sve većeg broja azilanata koji borave u Centru, ali i van njega. Žitelji Bogovađe kod Lajkovca, kažu da su im ugroženi lične bezbednost, imovina i zdravlje. Traže hitnu reakciju države i u znak protesta ne šalju decu u školu.
U čemu je problem govorili su predsednica Mesne zajednice Bogovađa, Dragana Lončar, a o tome da li postoji sistemsko rešenje za azilante u Srbiji govorili su Ivan Gerginov, pomoćnik komesara Republičkog komeserijata za izbeglice i Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila.
Bojkotovali nastavu zbog azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 12 Novembar 2013
IZVOR: B 92 12.11.2013.
Đaci osnovne škole u Bogovađi, kod Lajkovca, 12. novembra 2013. godine su bojkotovali nastavu zbog nerešenog statusa oko 500 azilanata iz azijskih i afričkih zemalja u tom selu. Kako su javili lokalni mediji, bojkot su organizovali njihovi roditelji, koji su zajedno sa meštanima Bogovađe i okolnih sela u subotu, 9.novembra 2013.godine protestovali i tražili od države da hitno reši problem azilanata.
Sa današnje sednice Opštinskog veća u Lajkovcu, kojoj su prisustvovali i predstavnici mesne zajednice u Bogovađi, meštanima je upućen apel da prekinu bojkot nastave.
Vladi Srbije i nadležnim ministarstvima poslato je nekoliko zahteva, među kojima i onaj da u roku od pet dana počnu rešavanje problema azilanata.
Rešite problem azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Novembar 2013
IZVOR: B92 9.novembar 2013.
U Bogovadji, kod Lajkovca 9. novembra 2013. godine je održan protest meštana tog i još dva sela, koji traže da država hitno reši problem smeštaja azilanata.
Protest je trajao jedan sat uz blokadu centralne seoske raskrsnice i okupio je oko 200 meštana Bogovadje, Donjeg Lajkovca i Vračevića.
Izveštaj nemačke nevladine organizecije Pro Asyl o kršenju ljudskih prava na grčko-turskoj granici
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 12 Novembar 2013
IZVOR: ECRE 7. novembar 2013.
Izveštaj Pro Asyl-a se fokusira na prepreke koje tražioci azila imaju prilikom ulaska na teritoriju Evropske unije, posebno se osvrćući na prepreke prelaska kopnene i morske granice Grčke. U izveštaju se analiziraju činjenice i događaji koji su usledili nakon zatvaranja granice na reci Marici u avgustu 2012.godine, što je dovelo da li je toga da veliki broj ljudi pokušava da uđe na teritoriju Evropske unije preko Egejskog mora. Takođe, izveštaj pokazuje da je od avgusta 2012.godine i zatvaranja granice na reci Marici došlo do povećanja prinudnog vraćanja izbeglica iz Sirije, Avganistana, Somalije i Eritreje sa granica Grčke nazad u Tursku.
Predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova o protestu u Bogovađi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Novembar 2013
IZVOR: Al Jazeera 9.novembar 2013.
Meho Omerović, predsednik Odbora za ljudska i manjinska prava i ravnopravnost polova u Skupštini Republike Srbije o protestu u Bogovađi.
Kolege Danci rasplakale vozača autobusa iz Somalije
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 10 Novembar 2013
IZVOR: 24 sata 10.novembar 2013.
Danska je možda jedna od najsrećnijih država na svetu, ali u ovoj zemlji tokom godina raste određeni osećaj nelagode vezan za povećan priliv imigranata. Zato je slučaj Somalijca Mukhtara, vozača autobusa, toliko dirljiv....
Muhtarove kolege obasule su Somalijca osećanjem pripadanja, kada su u autobus tokom njegove smene doveli muzičare koji su pevali i svirali njemu u čast.
Opširnije: Kolege Danci rasplakale vozača autobusa iz Somalije
Bogovađa, protest zbog azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 09 Novembar 2013
Izvor: RTS
Meštani Bogovađe traže da država reši problem azilanata, kojih je u tom mestu i okolini dva puta više od kapaciteta Centra za smeštaj.
U Bogovađi, kod Lajkovca održan je protest meštana tog i još dva sela, koji traže da država Srbija hitno reši problem smeštaja azilanata iz afričkih i azijskih zemalja.
Protest je trajao jedan sat uz blokadu centralne seoske raskrsnice i okupio je oko 200 meštana Bogovađe, Donjeg Lajkovca i Vračevića.
Njima problem predstavljaju azilanti van Centra za smeštaj u Bogovađi, koji se snalaze po šumama, a dešava se da obiju i prazne vikendice kako bi ozbezbedili prenoćište i sklonili se u hladnim noćima.
U Centru za azilante u Bogovađi, koji ima 170 kreveta, smešteno je 180 osoba, a na današnjoj podeli lanč paketa, što im je jedini obrok, bilo je 350 azilanata koji nemaju krov nad glavom.
U Bogovađi ima 279 meštana i 100 vikendica, što je manje od azilanata bez smeštaja, koji tu svakodnevno dolaze.
Redovi za obrok u Bogovađi
Ispovest azilanata u Bogovađi: Plašimo se meštana i kiše
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 09 Novembar 2013
IZVOR: Beta 9.novembar 2013.
Dvadesetogodišnji Abdu Rzak iz Mogadiša u Somaliji jedan je od azilanata koji je trenutno utočište i spas od rata u svojoj državi našao u Srbiji. Preko severne Afrike, Grčke i Crne Gore stigao je u Bogovađu kod Valjeva, na sat i po vožnje od Beograda.
- Sve što tražim jeste da, kada dođe zima, kada pada kiša, imam gde da se sklonim i gde da spavam - objašnjava Rzak, jedan od brojnih azilanata u Bogovađi.
To mesto je nekada bilo poznato kao centar u koji su deca iz osnovnih škola dolazila na rekreativnu nastavu, a danas je to selo sa oko 500 meštana i još oko 400 azilanata iz čitavog sveta. Najviše ih je iz Sirije, ali su u Srbiju stigli i iz Eritreje, Alžira, i ostalih udaljenih krajeva sveta. U Centru se zadržavaju od deset dana, do dva meseca, a krajnji cilj im je neka od zapadnih država.
U samom Centru boravi oko 160 azilanata, ali kapaciteti nisu dovoljni, pa u neposrednoj okolini, u šumi - u pocepanim šatorima, polusrušenim, trošnim barakama ili ukopanim zemunicama živi još 235 njih. Samo osmoro ima lična dokumenta, a njihova lična imovina sada se svodi na pocepanu, iznošenu garderobu, memljive dušeke i ćebad već istanjenu i pohabanu od upotrebe.
Abdu s grupom vršnjaka, koji ne znaju engleski, stoji ispred narandžastog i od zemlje isprljanog tankog šatora, koji je sada njihov dom.
- Prošle noći je padala kiša - kaže on za agenciju Beta - nadam se da neće i večeras.
Opširnije: Ispovest azilanata u Bogovađi: Plašimo se meštana i kiše
Ombudsman - Rešiti problem smeštaja azilanata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 08 Novembar 2013
Izvor: B92 07.11.2013.
Bogovođa -- Zaštitnik građana Saša Janković i komesar Saveta Evrope Nils Muižnieks zatražili su od Vlade Srbije da se što hitnije reši problem smeštaja azilanata u Srbiji.
Janković i Muižnieks danas su obišli Centar za smeštaj azilanata u Bogovađi u kojem boravi 160 azilanata iz raznih krajeva sveta, a najviše iz Sirije. Osim u samom centru, više od 230 azilanata boravi i u okolnim šumama, barakama i zemunicama. Od svih azilanata svega osam ima dokumenta.
U Bogovađi živi oko 500 stanovnika.
Ombudsman i evropski komesar danas su razgovarali i sa azilantima, ali i s predstavnicima lokalne zajednice koji najavljuju protest u subotu, zbog straha za svoju bezbednost.
Azilanti su poručili da je sve što im treba adekvatan smeštaj i da se pribojavaju građana, dok se građani istovremeno pribojavaju azilanata i traže da se obezbede adekvatni uslovi za njihov boravak.
Građani se žale na to da azilanti obijaju vikendice, kradu parkete iz tih objekata da bi se zagrejali i ugrožavaju bezbednost njihove dece, koai ih svakodnevno sreću na putu za školu.
Jedan od predstavnika mesne zajednice Goran Đorđević rekao je da niko ne želi incidente i nasilje već da građani traže adekvatno rešenje problema. Ističući da nisu problem azilanti koji borave u centru, već oni koji borave oko njega.
"Mi nismo divljaci, želimo da se ovo reši i zbog nas i zbog njih", kazao je Đorđević i poručio da će protest koji je u centru sela najavljen za subotu biti miran i nenasilan.
Trening - Lajkovac, Subotica, Loznica
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 08 Novembar 2013
U okviru projekta “Unapređenje sistema azilantske zaštite u Srbiji” koji finansira Evropska unija, tokom oktobra 2013. godine su održana tri treninga pod nazivom “Pravni okvir i nadležnost aktera u azilnom sistemu/praksa i propisi”, u organizaciji Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila. Ovi treninzi su održani u Subotici, Lajkovcu i Loznici i imali su za cilj da obuhvate aktere u sistemu azila (MUP, sudije Prekršajnog suda, Centri za socijalni rad, Opštine, Nacionalne službe za zapošljavanje, zdravstvene i obrazovne ustanove, uprava Centara za azil) i da unaprede konkretna znanja i tehnike u pružanju pomoći i radu sa tražiocima azila, pravnom okviru azilnog sistema u Srbiji, nadležnostima i odgovornostima institucija u azilnom sistemu, primeni zakona u praksi, problemima, prazninama i nedostacima zakona, položaju migranata i tražilaca azila u Srbiji i pravima koja su ima garantovana.
Na treninzima su podeljeni novi priručnici APC/CZA o odgovornostima, nadležnostima, praksi i u azilu u Srbiji.
Fotografije sa treninga možete pogledati na WWW.AZILSRBIJA.RS
Nevladine organizacije optužile bugarske vlasti da informacije o identitetu azilanata dostavljaju sirijskoj ambasadi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 01 Novembar 2013
Izvor: ECRE 31.oktobar 2013.
Bugarski helsinški komitet-BHC, član Evropskog saveta za izbeglice i migrante- ECRE je izneo navode da bugarsko Ministarstvo unutrašnjih poslova dostavlja sirijskoj ambasadi u Sofiji podatke o sirijskim tražiocima azila, uključujući i biometrijske otiske prstiju. U otvorenom pismu koje je Bugarski helsinški komitet uputio Ministarstvu unutrašnjih poslova Bugarske, posebno je istaknuto da je dostavljanje bilo kojih informacija o tražiocima azila zemljama iz kojih potiču ozbiljno narušavanje ljudskih prava i da je protivno domaćem i međunarodnom izbegličkom pravu. Takođe, istaknuto je da se na taj način ugrožava bezbednost Sirijaca koji se nalaze na teritoriji Bugarske.
Bugarska državna agencija za izbeglice (State Agency for Refugees-SAR) dostavlja biografije tražioca azila, otiske prstiju i ostale biometrijske podatke sirijskoj ambasadi u Sofiji, navodno da bi utvrdila identitet ljudi koji tvrde da su iz Sirije.
Odobren novi sistem kontrole granice EU
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 31 Oktobar 2013
IZVOR: EurActiv
Ministri za evropske poslove članica EU 22. oktobra 2013.godine su odobrili uspostavljanje novog sistema nadozra granice Unije, nazvanog Eurosur. Sistem bi trebalo da bude uspostavljen u decembru 2013.godine i da omogući jaču kontrolu spoljne granice EU na kopnu i moru, u šengenskom prostoru.
Eurosur bi trebalo da pomogne u sprečavanju tragedija poput stradanja ilegalnih imigranata kod ostrva Lampeduze početkom oktobra 2013.godine. Naime, početkom oktobra 2013.godine kod itlijanskog ostrva Lampeduza u dva brodoloma najmanje 400 migranata se udavilo.
Radionice u osnovnim i srednjim školama
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 26 Oktobar 2013
U okviru projekta "Šta znamo, a šta ne znamo jedni o drugima" koji Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) realizuje uz podršku Kancelarije za ljudska i manjinska prava Republike Srbije, u osnovnim i srednjim školama tokom oktobra i novembra se organizuju radionice o kulturološkim, socijalnim, društvenim i običajnim razlikama u zemljama iz kojih dolaze migranti i borave u Srbiji.
APC/CZA psiholog i politikolog-istraživač u okviru nastave građanskog vaspitanja, veronauke, istorije i geografije sa mladima iz Beograda i iz lokalnih sredina u kojima borave tražioci azila, upoznaju mlade sa fenomenom migracija, izazovima integracije, kulturološkim i običajnim razlikama među zemljama, ali i različitom položaju dece, poštovanju ljudskim i dečijih prava u zemljama porekla tražilaca azila i drugih migranata.
Fotografije sa radionica radionica možete pogledati ovde.
APC/CZA na Belgrade Ignite-u
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 25 Oktobar 2013
Jovana Vinčić iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA) govorila je u okviru Belgrade Ignite-a održanog 21.oktobra u Mikser Hausu. U okviru prezentacije govorila je o pravnoj i psihosocijalnoj podršci koju APC/CZA pruža tražiocima azila kroz redovan rad na terenu. Predstavljeni su i primeri dobre prakse organizovanja aktivnosti u lokalnim zajednicama u kojima žive azilanti a sve sa ciljem uspostavljanja i učvršćivanja kontakata među različitim kulturama.
Azilni kutak
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 22 Oktobar 2013
Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila je 9.oktobra u Kulturnom centru "Hadži Ruvim" osnovao Azilni kutak, prostor u kojem će ista organizacija dva puta mesečno organizovati aktivnosti sa ciljem uspostavljanja čvršćih kontakata lokalnih građanki i azilantkinja iz Bogovađe.
Dva puta mesečno, žene i deca će imati priliku da učestvuju u zajedničkim druženjima uvek istražujući neki običaj ili osobenost zemalja porekla tražilaca azila ali i Srbije i lajkovačkog kraja. Već tokom prvog susreta azilantkinje i građanke su međusobno pravile afričke frizure.
Više o Azilnom kutku i načinima prijavljivanjima možete pročitati na WWW.AZILBOGOVADJA.RS
Predata peticija za produženje radnog vremena lekara u ambulanti u Bogovađi
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 22 Oktobar 2013
Izvršni direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila (APC/CZA), Radoš Đurović, je 9.oktobra 2013. godine predao predsedniku opštine Lajkovac, Živoradu Bojičiću, peticiju za uvođenje lekara puno radno vreme u ambulanti u Bogovađi kako bi usluge primarne zdravstvene zaštite bile dostupne lokalnim meštanima i azilantima do 18h svakog radnog dana, a imajući u vidu tešku situaciju u Bogovađi te sve veći broj ljudi koji u ovom mestu živi ili se kratkotrajno zadržava.
Više o vesti možete pročitati na WWW.AZILBOGOVADJA.RS
Opširnije: Predata peticija za produženje radnog vremena lekara u ambulanti u Bogovađi
Tragedija afričkih migranata
- Detalji
- Kategorija: Vesti
- Datum kreiranja 25 Novembar 2013
IZVOR: RTS 18.oktobar 2013.
Evropska obala postaje predaleka često baš kad je na vidiku. Veliki broj brodolomnika s jedne strane i činjenica da se samo u ovoj godini na obale Italije i Malte iskrcalo više od 30 hiljada ljudi sa druge strane, otvaraju nekoliko pitanja: Šta će Evropa učiniti da pojača spasilačke kapacitete mediteranskih zemalja?
Mogu li zemlje južne Evrope same da se izbore sa ogromnim brojem nevoljnika koji traže spas i kakav - takav život severnije od mesta svog rođenja? Da li ogromna neravnoteža u raspodeli resursa, hrane i ekonomske moći između bogatog severa i ekstremno siromašnog juga preti da za Evropu postane problem koji se više ne može gurati pod tepih?